Dok se Ukrajina priprema za još jednu tešku ratnu zimu, Zelenski sve više računa na napade duboko unutar Rusije. Cilj nije samo uništavanje vojnih kapaciteta, već i narušavanje svakodnevnog života ruskih građana.

Kijev tako pokušava poremetiti zračni promet, pogoditi energetska postrojenja i rafinerije, ali i infrastrukturu velikih ruskih kompanija. U kolovozu je Ukrajina izvela jedan od najintenzivnijih valova napada na Rusiju od početka invazije prije više od četiri godine.

Meta više nisu samo klasični vojni objekti. Ukrajinski dronovi pogodili su rafinerije, tvornice, skladišta, kao i velike centre ruskih internetskih trgovina Wildberries i Ozon.

Posljedice su počeli osjećati i obični Rusi. Pojavili su se problemi s opskrbom gorivom, poremećen je zračni promet, a napadi na skladišta ugrozili su poslovanje brojnih malih trgovaca koji prodaju robu putem interneta.

Rat koji Rusi više ne mogu ignorirati

Za sada, međutim, nema ozbiljnih znakova da bi takvi napadi mogli ugroziti Putinovu vlast. Posljednjih godina bilo je mnogo predviđanja o mogućem puču, pobuni ruskog stanovništva ili obračunu unutar Kremlja. Putin je sve to preživio.

Ipak, ukrajinska kampanja ima jedan važan učinak: običnim Rusima postaje sve teže ignorirati rat, piše Politico u analizi.

'Ne mislim da rejting vlasti može ostati nepromijenjen kada ljudi izađu van i vide ogroman stup dima koji se diže iznad grada ili kada dođu na benzinsku postaju i nema goriva, dok im na televiziji govore da je Rusija velika naftna sila', rekao je Ian Matveev, ruski politički analitičar i suradnik pokojnog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog.

Matveev smatra da ukrajinski zračni napadi istodobno pokazuju kako ruska vojska nije sposobna u potpunosti zaštititi vlastiti teritorij.

To se, među ostalim, vidjelo u svibnju, kada je Kremlj morao smanjiti opseg tradicionalne proslave Dana pobjede, kojom se obilježava sovjetska pobjeda nad nacističkom Njemačkom.

Rafinerije sve češće na meti

Ukrajina je potom u lipnju nastavila napade na ruske rafinerije i infrastrukturu povezanu s gorivom, uključujući objekte u okolici Moskve.

U srpnju su ukrajinski dronovi stigli i do rafinerije u Omsku u Sibiru, najveće u Rusiji, udaljene oko 2700 kilometara od teritorija pod ukrajinskom kontrolom. Navodno je korištena unaprijeđena inačica drona.

Do tada su napadi već zahvatili brojne velike ruske rafinerije, naftne terminale i skladišta goriva. Istodobno je Ukrajina pokrenula operacije protiv takozvane ruske flote u sjeni u Crnom i Azovskom moru. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je na meti bilo više od 200 plovila.

Problemi su se prelili i na ruski poslovni sektor. Ruski mediji izvještavali su o posljedicama napada na skladišta Wildberriesa i Ozona, pri čemu su mali poduzetnici govorili da su ostali bez robe, ulaganja i prihoda.

Čak ni proruski vojni blogeri nisu skrivali nezadovoljstvo. Dio njih kritizira ruske oružane snage zbog neučinkovitosti u zaštiti zemlje.

No pitanje je mogu li takve posljedice doista natjerati Putina da zaustavi rat.

Putin zasad nema razloga za uzmak

John Lough, bivši dužnosnik NATO-a koji danas djeluje u Centru za strategije nove Euroazije, smatra da napadi svakako predstavljaju neugodu za ruskog predsjednika, ali prvenstveno zbog njegova ugleda među elitama.

'Ovi napadi štete Putinu - više u smislu njegova kredibiliteta među elitama nego među stanovništvom u cjelini', rekao je Lough.

'Može se sve više vidjeti da rat nije moguće dobiti pod uvjetima koji su predstavljeni i da je on umjesto poboljšanja pogoršao sigurnost Rusije.'

Ipak, Lough ne očekuje revoluciju ili puč. No smatra da bi se situacija mogla promijeniti ako problemi s gorivom potraju, a uništavanje skladišta i druge infrastrukture postane učestalije.

'Tada će biti sve više pitanja stanovništva o tome koliko će sve ovo trajati i zašto je uopće počelo', dodao je.

Zelenski sada prijeti i ruskom zračnom prometu

Ukrajina pritom želi dodatno proširiti pritisak. Zelenski i njegovi vojni stratezi nastoje učiniti ruski komercijalni zračni prostor sve težim za korištenje.

'Ruski zračni prostor praktički će biti zatvoren', rekao je ukrajinski predsjednik prošlog tjedna, upozoravajući strane aviokompanije da izbjegavaju Rusiju jer bi njezino nebo zbog ukrajinskih operacija dronovima moglo postati sve opasnije.

'Jednostavno će biti dronova na nebu Rusije u razmjerima koje treba uzeti u obzir', poručio je.

Bivši britanski diplomat Tim Willasey-Wilsey ukrajinsku zračnu kampanju opisao je kao 'vrlo, vrlo uspješnu'. No istovremeno upozorava da je položaj Kijeva pred još jednom ratnom zimom puno teži od ruskog.

'Mislim da je Kijev prestravljen ulaskom u još jednu zimu, ovaj put bez sredstava za obranu od pojačanih ruskih balističkih napada', rekao je.

Putin je, smatra, itekako svjestan te slabosti. Svjesni su je i ukrajinski saveznici.

Na sastanku sa Zelenskim i visokim sigurnosnim dužnosnicima Velike Britanije, Njemačke i Francuske prošlog tjedna u središtu razgovora nije bio samo mirovni prijedlog koji je nedavno predstavila američka delegacija nakon posjeta Moskvi.

Prema riječima visokog ukrajinskog dužnosnika koji je govorio za Associated Press, glavna tema bila je puno konkretnija: 'kako preživjeti zimu'.

Za Zelenskog se tako nameće teška računica. Ukrajina pokušava povećati pritisak na Rusiju i pokazati da ni Putinova zemlja nije sigurna od posljedica rata, ali paralelno mora izdržati ruske napade koji bi tijekom zime mogli dodatno eskalirati.

Pitanje je stoga može li Kijev dovoljno dugo izdržati i istovremeno učiniti rat dovoljno skupim za Moskvu da Putin napokon zaključi da je pregovarački stol bolja opcija.