FOND ZA HUMANITARNO PRAVO

Zbog zločina u Lovasu kaznena prijava protiv generala JNA Dušana Lončara

04.11.2016 u 08:49

Bionic
Reading

Protiv nekadašnjeg zapovjednika Druge proleterske gardijske motorizirane brigade JNA, generala Dušana Lončara Fond za humanitarno pravo iz Beograda podnio je u srijedu kaznenu prijavu Tužiteljstvu za ratne zločine Republike Srbije zbog ratnog zločina iz listopada 1991. godine nad hrvatskim civilima u Lovasu na vukovarskom području, izvijestila je ta beogradska nevladina udruga.

Navodeći kako je Dušan Lončar 9. listopada 1991. godine naredio napad na Lovas i "čišćenje sela od pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, kao i stanovništva koje je 'neprijateljski nastrojeno'", iz Fonda ističu kako, iako već devet godina traje sudski postupak protiv pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene Lončarevoj brigadi, do sada nije podizana optužnica i protiv Dušana Lončara.

Lončareva naredba za napad na "neprijateljski nastrojeno civilno stanovništvo"

"Do sada nije podignuta optužnica i protiv Dušana Lončara iako se u spisima predmeta nalazi njegova naredba za napad na 'neprijateljski nastrojeno civilno stanovništvo', kao i nalaz vještaka vojne struke da je Lončarevo naređenje suprotno članu 13 Drugog dopunskog protokola uz Ženevske konvencije. Također, prilikom objave prve prvostupanjske presude u predmetu Lovas, predsjednica Vijeća je navela što se tiče napada na Lovas, načina na koji je on izveden i svega što se dešavalo u tijekom istog, po nalaženju ovog Vijeća, najveću odgovornost snosi zapovjednišvo 2. brigade”, navodi se.

Dušana Lončara sumnjiči se i da je 10. listopada 1991. naredio Drugoj proleterskoj gardijskoj motoriziranoj brigadi otvaranje vatre i artiljerijski napad na Lovas kada su ubijena dva hrvatska civila. "Nedugo potom, pripadnici dragovoljačke postrojbe 'Dušan Silni', izvršavajući naredbu, ušli su u Lovas i nasumično pucali i bacali bombe u dvorišta i na kuće. Pojedine civile su ubili u kući, a neke od njih su izveli iz kuća i ubili na ulici i drugim mjestima, što je sve za posljedicu imalo uništenje i oštećenje civilnih objekata i smrt 21 civila", navodi se.

Iz Fonda za humanitarno pravo ujedno podsjećaju kako se na Višem sudu u Beogradu vodi ponovljeni postupak protiv 10 niže i srednje rangiranih pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene brigadi čiji je general Lončar bio zapovjednik zbog zločina koji su počinjeni u listopadu i studenome 1991. u Lovasu. Također ističu kako za 12 godina rada srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, nije procesuirana ni jedna visoko rangirana osoba za zločine počinjene tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Nacionalnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina predviđeno je da bi “predmeti protiv osumnjičenih visokog ranga, de jure ili de facto, trebali imati prioritet u radu tužitelja” u periodu 2016.-2020. godine, navode iz Fonda za humanitarno pravo koji je 1992. godine osnovala poznata srbijanska mirovna aktivistica Nataša Kandić

Udruga dr. Ante Starčević iz Tovarnika: u slučajevima Tovarnik i Lovas hrvatsko pravosuđe je nemoćno

Povodom podnošenja kaznene prijave Fonda za humanitarno pravo protiv generala nekadašnje JNA Dušana Lončara, oglasila se i Udruga dr. Ante Starčević iz Tovarnika iz koje navode kako već dugi niz godina upozoravaju da je Dušan Lončar bio nadređeni zapovjednik postrojbama Teritorijalne obrane iz Valjeva, Tovarnika, Lovasa i tzv. milicije "SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem" koje su odgovorne za ubojstva, mučenja, odvođenje u logore te progonstvo mještana Tovarnika i Lovasa. U ta dva mjesta na istoku Vukovarsko-srijemske županije od kraja rujna do studenoga 1991. ubijene su 162 osobe, navode iz tovarničke udruge.

"Lončar nije ništa poduzeo da ih u tome spriječi, što je bilo protivno normama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava za čiju primjenu je bio odgovoran, niti je poduzeo mjere kažnjavanja počinitelja", navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Udruge Antun Ivanković te dodaje kako je u "slučajevima Tovarnik i Lovas" hrvatsko pravosuđe nemoćno zbog nedostupnosti optuženika, ali "još više zbog loših površnih istraga i nedovoljnih podataka o tome tko je stvarno odgovoran za strahote koje su se događale Hrvatima 1991. u tim malim mjestima između Vukovara i granice sa Srbijom",