MUKE ZBOG KONOPLJE

Zbog jednog članka zakona propadaju milijuni kuna!

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 25.02.2014 13:29
  • Objavljeno 25.02.2014 u 13:29
Josip Plavec industrijska konoplja

Josip Plavec industrijska konoplja

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Velikogorički poduzetnik Josip Plavec ovih dana ugovara sjetvu konoplje s kooperantima u različitim dijelovima Hrvatske. U sljedećih mjesec dana znat će koliko hektara će zasijati ovom vrlo korisnom i produktivnom kulturom, nakon što Ministarstvo poljoprivrede odobri zahtjeve kooperanata. Sigurno je da će površina, s kojih će tvrtka Herbio puls ove godine žeti sjeme konoplje, hranjivu sirovinu za izradu brojnih različitih proizvoda, biti više nego lanjskih 41 hektar

Prinos sjemena po hektaru kreće se od jedne do dvije tone, ovisno o gustoći sjetve, gnojidbi, sklopu, agrotehnici, vremenskim prilikama, ali jedno je sigurno – od njega Herbio puls proizvodi ulje bogato aminokiselinama, konopljin protein, brašno i pelete za riblju hranu. Uz sjeme proizvođač dobiva i velike količine stabljike, biomase, koja se u brojnim zemljama koristila i koristi za dobivanje cijelog spektra proizvoda, jer je bogata dugačkim i vrlo čvrstim vlaknima, a drvenasti dio stabljike odličan je za, primjerice, izradu papira ili peleta za ogrjev.

Plavec kaže da oni svoje tone stabljike ipak zaoru. Ne mogu drugačije, jer im Ministarstvo poljoprivrede rješenjem dozvoljava iskorištavanje isključivo sjemena za proizvodnju hrane. Cjelogodišnji trud da na oranici izraste gusta šuma metar-dva visokih zelenih biljaka sa stabljikom promjera oko šest ili osam milimetara svodi se samo na žetvu jedne do dvije tone sjemena i bacanje preostalih korisnih dijelova.

'Za početak smo htjeli praviti pelete za ogrjev, ali uvidjeli smo da to prema rješenju ministarstva ne smijemo, jer nam dozvoljavaju upotrebu samo sjemena za prehrambene svrhe', potužio nam se Plavec, direktor Herbio pulsa.

Kolika je to šteta, pokazuju i rezultati istraživanja koje su 2012. u časopisu Sjemenarstvo objavili znanstvenici Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Augustinović i drugi). Na poljskim pokusima u Križevcima, ovisno o različitoj gustoći sjetve te različitim razinama gnojidbe dušikom, ostvarili su prosječan prinos biomase od 34,5 tone po hektaru.

Suludo je bacati ovako korisnu sirovinu, jer literatura, dostupna i na hrvatskom jeziku u našim knjižnicama, ali i primjeri u mnogim europskim zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke, dokazuju da su se konopljina čvrsta i elastična vlakna od pamtivijeka upotrebljavala za izradu kvalitetnih užadi i platna, dugotrajnog platna (sjetimo se samo folklornih nošnji u Slavoniji starih stotinu i više godina), cerada, vatrogasne opreme, cijevi, a sve više u autoindustriji posebno kao zamjena za plastiku u unutrašnjosti vozila. Najfiniji papiri, na primjer cigaretni, slikarski ili filteri, prave se od drvenastog dijela stabljike. Nalazimo je u građevinarstvu, jer u različitim smjesama daje vrlo čvrst beton, a može se oblagati na zidovima kao izolacija.

Izradu ovakvih proizvoda u Hrvatskoj zabranjuje članak 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga koji zabranjuje uzgoj biljaka iz kojih se mogu dobiti droge te izradu, posjedovanje i promet droga, biljki i dijelova biljki iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droge, osim pod uvjetima određenim ovim Zakonom u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe. Za ovaj slučaj ključno je: '...dijelova biljaka iz kojih se može dobiti droga'.

Budući da je industrijska konoplja po vanjskom izgledu identična indijskoj konoplji, od koje se može dobiti hašiš, koji se u Hrvatskoj zakonski tretira kao droga, zato je i industrijska konoplja dospjela u nemilost naše birokracije. Ali udio THC-a u industrijskoj konoplji iznosi svega 0,2 posto, što nije dovoljno za ikakvo uživanje u pušenju.

'Morali biste popušiti cijeli kamion naših stabljika da biste nešto osjetili, a znamo da je to nemoguće. Pokušali smo sve objasniti u raznim ministarstvima. Mislim da je problem u shvaćanjima u Ministarstvu zdravstva i MUP-u', kaže Plavec.

Prema onome što saznajemo u Ministarstvu poljoprivrede stvarno je kratki spoj nastao u zdravstvenom resoru ministra Rajka Ostojića, koje je nadležno za Zakon o suzbijanju zlouporabe droga.

Ministarstvo poljoprivrede, kažu u tom ministarstvu, u više je navrata predložilo Ministarstvu zdravlja njegove izmjene kako bi se uzgoj konoplje za industrijske svrhe izuzeo iz odredbi tog zakona ili uredio posebnim odredbama, budući da se radi o uzgoju u industrijske svrhe za koju je prema je prema odluci EU-a od 2009. moguće ostvariti i pravo na potporu. Europska unija, očito, ne bi donijela takvu odluku da nije moguće jasno razlikovati stabljiku industrijske konoplje, bez ili s jako malo THC-a, od stabljike indijske konoplje.

'Ministarstvo poljoprivrede smatra nužnim izmjene navedenog članka Zakona o suzbijanju zlouporabe droga kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućila proizvodnja konoplje, koja ne sadrži ili sadrži vrlo nizak postotak tetrahidrokanabinola (THC) te nije predmet zlouporabe već ima veliku gospodarsku koristi, u prehrambenoj, farmaceutskoj, građevinskoj, kozmetičkoj i tekstilnoj industriji te autoindustriji, industriji papira i proizvodnji biogoriva. U ovom cilju, ministar poljoprivrede ponovno je razgovarao s ministrom zdravlja i nadamo se da će od ove godine proizvođači konoplje dobiti pravo njenog uzgoja i za druge svrhe, a ne samo prehrambene', Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je tportal u pisanom odgovoru.

U međuvremenu raste interes za konoplju. U 2013. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 32 rješenja za uzgoj na 107 hektara. 'S obzirom na povećan interes, u 2014. može se očekivati i znatno veći broj zahtjeva nego 2013. godine', kažu u tom ministarstvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!