Poznati sustav za rangiranje više od 20.000 svjetskih sveučilišta sa sjedištem u Madridu Webometrics objavio je novu listu prema kojoj je beogradsko sveučilište ispred zagrebačkog, a ljubljansko čak dvostruko bolje pozicionirano
Lista Webometricsa, koji se ocjenjivanjem sveučilišta prema različitim kriterijima bavi već 11 godina, pokazuje da hrvatska sveučilišta značajno zaostaju ne samo za svjetskim i europskim, nego i za onima u Jugoistočnoj Europi pa čak i u nekim zemljama bivše Jugoslavije. Ono što je ranije pokazala Šangajska lista sada je potvrdila i nova Webometricsova.
Splitsko iza riječkog i osječkog
Među našima daleko najutjecajniju web stranicu ima Sveučilište u Zagrebu no ona je bila dovoljno dobra tek za 528. mjesto. Drugo najbolje pozicionirano je riječko na 1.801. mjestu, a slijede osječko na 2.008., splitsko na 2.937., zadarsko na 3.500., dubrovačko na 5.726., pulsko na 7.753. te Hrvatsko katoličko sveučilište na 14.998. mjestu.
Bježi nam i Novi Sad
Sveučilište u Ljubljani nalazi se na solidnom 205. mjestu. Drugo najbolje plasirano slovensko sveučilište je Univerza na Primorskem na 2.236. mjestu, a Univerza v Mariboru je 2.275.
Univerzitet u Beogradu je 27. mjesta ispred zagrebačkog na 501. mjestu, dok je univerzitet u Novom Sadu bolji od svih naših sveučilišta osim Zagrebačkog – završio je na 988. poziciji. Univerzitet u Sarajevu je pak na 1.970. mjestu.
Očekivano, listom uglavnom dominiraju američka i britanska sveučilišta. Harvard je prvi, a od europskih prednjače Oxford i Cambridge.
Uz Harvard u top pet u svijetu plasirali su se još i Massachusetts Institute of Technology, Sveučilište Stanford, Sveučilište Cornell te Sveučilište Michigan.
Zagrebu nije pomoglo ni objedinjavanje stranice
Molekularni biolog prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), jedan od najagilnijih zagovornika reforme sustava znanosti kaže da rangiranje po webometricsu mjeri uglavnom veličinu web-prostora koje neko sveučilište zauzima, a ne izravno kvalitetu istraživanja. No ističe da je unatoč tome, Sveučilište u Zagrebu prije nekoliko godina odlučilo ujediniti web prostor svih fakulteta i postaviti ga pod jedinstvenu domenu unizg.hr upravo kako bi popravilo svoju poziciju po webometricsu.
'Nažalost. ni taj potez nije polučio neki konkretan rezultat. No čak i da smo se podigli na listi webometricsa, to bi malo govorilo o promjeni i poboljšanju istraživačke kvalitete mojeg sveučilišta', komentirao je za tportal Vlahoviček.
Poslušajmo već jednom dobronamjerne savjete
'Preporučio bih stoga da se Sveučilište napokon okrene uvođenju svih onih mjerila koja bi mu uistinu podigla rang i istraživački ugled, kao što su primjerice integracija, poticanje kvalitete istraživanja, racionalnije korištenje postojećih sredstava i slično, a koja im, vrlo dobronamjerno, već godinama sugeriraju sva tijela i evaluacijski paneli, od domaćih do međunarodnih poput OECD-a ili Bečkog sveučilišta. No bojim se da je promjena smjera i uvođenje novog sustava vrijednosti ipak prevelik zalogaj za ovo sveučilište koje nije ostvarilo mnogo čak i od vlastite istraživačke strategije.
Svijest na niskim razinama
Prof. dr. sc. Marija Maja Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kaže da Webometrics u svom sustavu rangiranja sadržaja web-stranica sveučilišta uzima nekoliko indikatora. Među najvažnijima su objavljene publikacije, odnosno rezultati znanstvenog rada i istraživanja, a naročito oni čiji su sadržaji u cijelosti javno dostupni (open access). Ideja open accessa je omogućiti da rezultati istraživanja budu što dostupniji znanstvenoj i akademskoj zajednici, što potencijalno može značiti i veću recepciju u svijetu.
'Svijest o važnosti open accessa u našoj znanstvenoj zajednici nije baš na zavidnoj razini, kako među kreatorima znanstvene politike tako i među znanstvenicima te stoga navedena rang-lista i nije iznenađujuća', upozorava prof. Jokić.
Naša stručnjakinja za informacijske i komunikacijske znanosti kaže kako u današnje vrijeme nije potrebno posebno naglašavati važnost web-stranice, njezinih sadržaja, dinamičnosti i iskoristivosti.
'Unatoč tome, očito je da iz web-stranica hrvatskih sveučilišta nije moguće iščitati i izmjeriti podatke koji ih na pravi način reprezentiraju. Drugim riječima, bojim se da sveučilišne uprave nisu svjesne važnosti sadržaja i atraktivnosti mrežnih stranica, odnosno da se na njihovu razvoju ne radi kontinuirano', naglasila je.
Jokić podsjeća da je znanost djelatnost u koju je nužno uložiti određena financijska sredstva koja se potom društvu vraćaju višestruko.
'Ne možemo imati vrhunske rezultate ili barem ne u zadovoljavajućem broju, ako za to nemamo osnovne uvjete, od opreme do motiviranih znanstvenika', upozorila je.
Rangiranje nam je uvijek frustracija
U svijetu, kaže, većina se rangiranja najčešće koristi kako bi privukla nove studente i uvjerila njihove roditelje, koji te studije financiraju, da su za svoju djecu izabrali najbolje sveučilište.
'Kod nas rangiranja ove vrste svaki put ponovno izazivaju nelagodu, nerazumijevanje i senzacionalizam. Mišljenja sam da bi ona prvenstveno trebala biti poticaj sveučilišnim upravama i institucijama koje kreiraju znanstvenu politiku da pozicija hrvatskih sveučilišta na tim rang-listama ne bude frustrirajuća. To među ostalim uključuje razumnu nacionalnu znanstvenu politiku, poticajni sustav vrednovanja i nagrađivanja znanstvenog rada te osmišljen i sustavan rad na prezentiranju rezultata istraživanja', zaključila je naša znanstvenica.
