Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava uslijed klimatskih promjena. Ona se zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka od 1991. godine, prema nedavnim podacima Svjetske meterološke organizacije (WMO) i Copernicusa. Obje su agencije upozirile da Europa mora učiniti znatno više kako bi smanjila emisije i nastavila prijelaz s fosilnih goriva. 23 od 30 najtežih toplinskih valova na kontinentu dogodili su se od 2000. godine, a pet od tog broja dogodio se u posljednje tri godine.
Posljednje izvješće Copernicusovog klimatskog monitora EU-a jasno pokazuje da je lipanj bio 13. mjesec zaredom koji se može pohvaliti rekordnom vrućinom. Temperature površine mora u sjevernom Atlantiku također su porasle na najvišu razinu u više od 40 godina.
Srpanj 2023. – lipanj 2024. bili su najtopliji ikad zabilježeni, s 0,76 Celzija iznad prosjeka 1991.-2020. i daljnjih 1,64 °C iznad predindustrijskog prosjeka.
Mogu li ekstremne vrućine odbiti turiste?
ETC je izvijestio da je broj turista koji idu u južnu Europu pao za 10 posto od 2022., jer strahovi od klime i vremena počinju prodirati među obične ljude, navodi Euronews.
Kažu da su ekstremni vremenski uvjeti i smetnje u prometu ‘značajna briga za 10 posto Europljana željnih putovanja u sljedećim mjesecima’.
’76 posto ispitanika navodi da prilagođava svoje navike putovanja klimatskim promjenama. 17 posto je reklo da će izbjegavati odredišta s ekstremnim temperaturama, brojka koja se penje na 32 posto za osobe starije od 55 godina, što ukazuje da su stariji putnici najviše zabrinuti kako će se nositi s visokim temperaturama’, dodaje ETC.
Što stoji iza ekstremnih vremenskih prilika u Europi ovog ljeta?
Prema istraživanju Inverta, od 2021. do 2023. broj ekstremnih vremenskih događaja u Europi godišnje je porastao s 11.442 na 16.956 zabilježenih događaja.
To uključuje slučajeve velikih oluja s tučom, obilne kiše ili snježnih oborina, štetne udare munja, suše uzrokovane vrućim vremenom – pa čak i tornada.
Takvi događaji su destruktivni i za gospodarstvo i za život. Samo jedna tuča 2023. u blizini grada Valencije na jugoistoku Španjolske prouzročila je procijenjenu štetu od 40 milijuna eura.
Ali što utječe na vrijeme u Europi – i njegove ogromne ekstreme?
Djelomično su krivi klimatski fenomeni El Niño i La Niña.
Iako se El Niño – poznat kao ‘topli događaj’ – definira kao iznadprosječna temperatura površine mora i povećana količina padalina u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana, on ima globalne učinke, koji se odražavaju i na Europu.
Trenutno je globus u prijelaznoj fazi između El Niña i La Niñe – poznatoj kao ‘hladni događaj’. Usred ove neutralne faze, još uvijek vidimo kako El Niño vlada, donoseći mamurluk astronomski visokih temperatura u oceane i zrak.
Utvrđeno je da oba fenomena imaju takozvani ‘domino efekt’. To znači da vrijeme na jednom mjestu može promijeniti vrijeme na drugom – razmislite: smanjena količina oborina na jednom mjestu u svijetu može je povećati drugdje.
I.Ba., Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
