Sedam obitelji koje su ostale bez stanova u danskom gradu Helsingoru pokrenulo je postupak pred Vrhovnim sudom. Kažu da su diskriminirani zbog svojeg podrijetla. Njihov slučaj mogao bi imati velike posljedice za kontroverzni danski zakon kojim se stanovnici dijele na one zapadnog i nezapadnog podrijetla, a u određenim se naseljima na temelju te podjele provode rušenja, prenamjene i smanjenje broja socijalnih stanova
Riječ je o zakonu iz 2018. godine, poznatom kao 'zakon o getima', kojim danska vlada nastoji smanjiti koncentraciju doseljenika i njihovih potomaka u siromašnijim gradskim četvrtima. Vlasti tvrde da je cilj bolja integracija stanovništva i sprječavanje nastanka takozvanih paralelnih društava, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju da se time ljude različito tretira prema podrijetlu, piše Al Jazeera.
Suđenje je počelo u petak, a obitelji se nadaju da bi presuda mogla dovesti u pitanje način na koji Danska provodi svoju stambenu politiku.
vezane vijesti
Tko se u Danskoj smatra 'nezapadnim' stanovnikom?
Danska stanovnike službeno dijeli na one zapadnog i nezapadnog podrijetla. U prvu skupinu ubrajaju se osobe podrijetlom iz zemalja Europske unije te država poput SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Norveške i Švicarske. Svi ostali svrstavaju se u drugu skupinu.
No ta podjela ne odnosi se samo na doseljenike, nego i na njihovu djecu rođenu u Danskoj. Tako netko može biti rođen i odrastao u Kopenhagenu, imati dansko državljanstvo, a ipak se službeno voditi kao osoba nezapadnog podrijetla, ovisno o podrijetlu i državljanstvu roditelja.
Ured UN-a za ljudska prava još je 2020. upozorio je da takva podjela nerazmjerno pogađa stanovnike neeuropskog podrijetla, osobito pripadnike etničkih manjina.
Kako funkcionira kontroverzni zakon?
Danske vlasti svake godine objavljuju popis stambenih područja koja nazivaju 'paralelnim društvima'.
Na popis mogu dospjeti naselja s najmanje tisuću stanovnika, u kojima više od polovice čine doseljenici iz nezapadnih zemalja i njihovi potomci, uz ispunjavanje dodatnih kriterija povezanih s nezaposlenošću, kriminalitetom, obrazovanjem i prihodima.
Naselja koja pet godina zaredom ispunjavaju te uvjete moraju do 2030. smanjiti udio socijalnih obiteljskih stanova na najviše 40 posto, bilo njihovom prodajom, rušenjem ili prenamjenom.
Problem je, upozoravaju kritičari, što siromašno naselje sa sličnim socijalnim problemima, ali manjim udjelom stanovnika nezapadnog podrijetla, ne podliježe jednakim obvezama. Danska vlada takvu politiku opravdava nastojanjem da smanji segregaciju i poveća društvenu povezanost stanovništva.
Obitelji ostale bez svojih domova
Slučaj pred Vrhovnim sudom odnosi se na naselje Nøjsomhed u Helsingøru, gradu sjeverno od Kopenhagena. Organizacija Boliggården najavila je 2020. godine obnovu i prenamjenu 96 stanova. Stanarima su potom raskinuti ugovori o najmu, a sedam obitelji odlučilo je pravdu potražiti na sudu.
Njihov odvjetnik Eddie Khawaja kaže da se cijeli spor svodi na pitanje je li podrijetlo stanara bilo presudno za odluku o njihovu iseljavanju. Jedan od tužitelja, 33-godišnji Riad, smatra da je organizacija željela smanjiti udio stanovnika nezapadnog podrijetla kako naselje ne bi završilo na popisu problematičnih četvrti.
'Nisu željeli da naselje bude označeno kao tvrdi geto, pa su nas htjeli prisilno iseliti, iako smo zagovarali druga rješenja', rekao je.
Boliggården demantira da je podrijetlo stanara bilo odlučujuće za odabir stanova za prenamjenu. Navodi da su odluke donesene u sklopu plana obnove i na temelju troškova radova. Niži danski sudovi dosad su presuđivali u korist stambene organizacije.
Sud EU-a već upozorio na moguću diskriminaciju
Važan preokret dogodio se u prosincu 2025., kada je Sud Europske unije razmatrao slične slučajeve iz Kopenhagena i Slagelsea. Zaključio je da podjela stanovnika na one zapadnog i nezapadnog podrijetla može biti diskriminatorna jer se njome ljudi mogu stavljati u nepovoljniji položaj zbog njihova etničkog podrijetla.
Sud ipak nije ukinuo danski zakon, nego je danskim sudovima prepustio da utvrde jesu li stanovnici zbog takve podjele doista bili diskriminirani.
Moraju uzeti u obzir i pravo ljudi na vlastiti dom te procijeniti jesu li mjere koje Danska provodi opravdane i razmjerne cilju koji želi postići. Odluka Suda EU-a mogla bi sada utjecati i na presudu danskog Vrhovnog suda u slučaju sedam obitelji koje su ostale bez svojih stanova.
Tisuće ljudi mogle bi ostati bez stanova
Kako procjenjuju udruge stanara, do 2030. godine oko 11.000 ljudi u Danskoj moglo bi se morati preseliti zbog provedbe zakona. Iako zakon godinama kritiziraju organizacije za zaštitu ljudskih prava, s političarima je druga priča. Danske vlasti zasad ga ne namjeravaju prestati primjenjivati.
Za sedam obitelji iz Helsingøra odluka Vrhovnog suda mogla bi značiti mogućnost povratka u odgovarajuće stanove. No presuda bi mogla utjecati i na druge sudske postupke, uključujući spor povezan s naseljem Mjølnerparken u Kopenhagenu.
I stanari tog naselja pokrenuli su sudski postupak zbog plana smanjenja broja socijalnih stanova, koji bi dio njih prisilio na iseljenje. Tvrde da ih zakon diskriminira na temelju podrijetla. Datum objave presude još nije službeno određen, iako se odluka očekuje tijekom studenoga.
