U izmetu ima toliko zlata i drugih dragocjenih metala da bi se njihova eksploatacija itekako isplatila; štoviše, ovaj unosan biznis bio bi koristan za okoliš, tvrdi američka geologinja. Prema analizama stručnjaka u kanalizacijama suvremenih gradova veličine Zagreba godišnje se ispušta plemenitih metala vrijednih 10-ak milijuna dolara
Kathleen Smith iz US Geological Surveya kaže da u kanalizaciji ima zlata, srebra i platine u količinama koje bi bilo komercijalno isplativo eksploatirati.
Smith i njezini suradnici ističu da bi izvlačenje teških metala, među kojima i olova, iz kanalizacije bilo korisno za okoliš jer bi smanjilo toksičnost gnojiva i otpadnih voda.
'Ako se možemo oslobađati nekih nepoželjnih metala koji trenutno ograničavaju količine biokrutina koje se mogu koristiti na poljima i u šumama te u isto vrijeme eksploatirati vrijedne metale i druge elemente, dobit ćemo dvostruku korist', rekla je Smith.
Prema istraživanju Arizona State Universityja, provedenom u više američkih naselja, grad od milijun stanovnika, dakle veličine slične Zagrebu, svake godine u kanalizacijski sustav ispušta dragocjene metale u vrijednosti oko 13 milijuna dolara.
Prikupljanje teških metala iz kontroliranog sustava kanalizacije zapravo bi bilo ekološki prihvatljivije od eksploatacije u rudnicima jer se u ovim potonjima koriste opasne kemikalije štetne za okoliš. U kanalizacijskim pročišćivačima ne bi postojala opasnost istjecanja u okoliš kakva postoji u rudnicima.
Prema rezultatima istraživanja predstavljenog na konferenciji National Meeting & Exposition u organizaciji American Chemical Societyja u Denveru, koncentracije zlata u kanalizacijama gradova usporedive su s onima u komercijalnim rudnicima.
Dragocjeni metali posljednjih godina sve više se koriste u svakodnevnim kućanskim proizvodima kao što su šamponi, deterdženti te čak odjeća jer u obliku nanočestica sprječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Ovi metali ulaze u otpadne vode i završavaju u kanalizaciji gdje se zajedno s izmetom koncentriraju u krutom otpadu.
