Zagrebački HNS-ovci na današnjoj su konferenciji za novinare iznijeli šokantan podatak da se u glavnom gradu baca više od 40 posto pitke vode. Tu su činjenicu iskoristili kao jedan od argumenata za uvođenje vodomjera u svaki stan u Zagrebu
Naime, zgrade koje su građene nakon 2000. imaju jedan vodomjer, a HNS-ovci su krenuli u kampanju da se u svaki stan ugradi aparat za mjerenje potrošnje vode, što bi zahtijevalo investiciju od oko 600 milijuna kuna
No uštede bi bile višestruke. Kada je u zgradi jedan vodomjer, građani se razbacuju vodom jer se račun dijeli na jednake dijelove. Nevenka Blažević, vijećnica Mjesnog odbora S.S. Kranjčević, koja je jedna od pokretačica te inicijative, pojasnila je da građani u takvim zgradama ne žele štedjeti vodu jer će se trošak ionako dijeliti.
No da ugradnja vodomjera mijenja situaciju, pokazuje i pilot-projekt ugradnje vodomjera koji je prije nekoliko godina proveden na Jarunu. Pokazalo se da su kućanstva imala 40 posto niži račun za vodu jer su njome ekonomičnije raspolagala svjesna da plaćaju samo ono što su sama potrošila. Jozo Radoš, gradski zastupnik HNS-a, pojasnio je da obitelj koja živi u kući od 120 kvadrata plati za vodu dva do tri puta manje nego ista takva obitelj u stanu od 50 kvadrata.
No financijsko i pravno naličje priče nije nimalo jednostavno. Naime, vodomjer u prosjeku košta oko tisuću kuna, a njegovo postavljanje tri tisuće kuna. Procjenjuje se da je ugradnja potrebna u 160 tisuća stanova u Zagrebu. No HNS-ovci predlažu da se, ako već Vodoopskrba i odvodnja ne preuzme na sebe taj trošak, građanima omogući plaćanje u ratama. Iz Zagrebačkog holdinga dosad su odlagali taj projekt zbog navodne zamršenosti imovinsko-pravnih odnosa.
Iz vodovodnih cijevi iscuri više od 40 posto vode
Iako građani svakim računom za vodu plaćaju i održavanje vodovodne mreže, ta je mreža u katastrofalnom stanju, posebice magistralni vodovi. Radoš je pojasnio da je kapacitet zagrebačke mreže prenizak te da se novi priključci na periferne vodove stalno dodaju, a da se u isto vrijeme ne obnavljaju magistralni vodovi.
Sanacija zagrebačke vodovodne mreže teška je nekoliko stotina milijuna eura. Prije više od tri godine na Londonskoj su burzi prodane obveznice Zagrebačkog holdinga za 300 milijuna eura. Većina tog iznosa trebala je ići za obnovu zagrebačke infrastrukture, no projekt obnove vodoopskrbne mreže nikada nije ušao u fazu realizacije, pojasnio je Radoš.
