Tri stranke za nezavisnost, koje su zasebno izašle na prijevremene izbore, osvojile su 70 od 135 mjesta u parlamentu te poručile da su spremne za suradnju ili koaliciju. Za formiranje vlade potrebno je 68 mjesta.

Do tog broja ne može doći stranka Građani, pobornik cjelovitosti Španjolske, premda je osvojila najviše mjesta, 37, jer nema dovoljnu podršku drugih stranaka.

Zajedno za Kataloniju, formacija smijenjenog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta, završila je na drugom mjestu s 34 zastupnika pa bi ona mogla dobiti mandat za sastavljanje vlade. Podržat će ju Katalonska republikanska ljevica (ERC) i antikapitalistička Kandidatura narodnog jedinstva (CUP).

„Ne razmišljamo o alternativi. Bit ćemo dosljedni onome što su izabrali glasači. Nastavit ćemo raditi na stvaranju republike“, rekla je na konferenciji za medije Marta Rovira, broj dva ERC-a. Stranački predsjednik Oriol Junqueras nalazi se u pritvoru pored Madrida pod optužbom za pobunu protiv Španjolske. Za pobunu je optužen i Puigdemont koji je pobjegao u Belgiju.

Rovira kaže kako njena stranka podržava restauriranje „legitimne vlade“ smijenjene iz Madrida nakon što je u katalonskom parlamentu 27. listopada izglasana uspostava samostalne republike Katalonije.

Time bi se na vlast mogle vratiti stranke koje su od zadnjih izbora 2015. dovele tu španjolsku sjeveroistočnu pokrajinu na rub odcjepljenja.

Dionice na madridskoj burzi oslabile su 1,19 posto nakon ovog neočekivanog izbornog rezultata. Strah ulagača od mogućih novih napetosti između Madrida i Barcelone, u pokrajini gdje se proizvede 19 posto svih španjolskih roba i usluga, potaknuo ih je na prodaju posljednjeg radnog dana prije Božića.

 Rezultat je i korak unazad i za Europsku komisiju, izvršno tijelo Europske unije, koja sada mora biti spremna za novi zalet snaga za nezavisnost. Europska komisija je poručila kako je njen stav ostao isti, da Španjolska treba ostati cjelovita. Katalonsko pitanje, međutim, bit će novi uteg Bruxellesu koji vodi teške pregovore s Londonom oko Brexita te ima otvorenu frontu sa srednjoeuropskim zemljama gdje vrije nezadovoljstvo EU-om.

Španjolski premijer Mariano Rajoy odlučio se za brzinsko organiziranje prijevremenih izbora, dva mjeseca nakon smjene pobunjene katalonske vlade. Sada se čini kako je izgubio okladu vjerujući da će 5,5 milijuna stanovnika na biralištima zaustaviti pokret za nezavisnost. Posljednjih godina su se i drugi europski dužnosnici opekli vjerujući kako će birači riješiti njihove probleme – od Alexisa Tsiprasa u Grčkoj preko Davida Camerona u Ujedinjenom Kraljevstvu do Mattea Renzija u Italiji.

Nakon višemjesečnih tenzija nakon što su pobornici nezavisnosti organizirali referendum protivan ustavu 1. listopada, na što je središnja vlada odgovorila slanjem policije i preuzimanjem kontrole nad Katalonijom, izbori u četvrtak nisu riješili sukob.

„Pukotina je jako velika, trebat će vremena da se zatvori, pa bi to trebala biti glavna obveza svih političkih aktera“, rekao je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu.

S obzirom da Katalonija predstavlja petinu španjolskog BDP-a vlada je zbog nestabilnosti morala sniziti procjenu gospodarskog rasta za 2018. na 2.3 posto s ranijih 2.6 posto. Oko 3.000 poduzeća premjestilo je sjedište iz Katalonije zbog neizvjesnosti oko budućeg statusa pokrajine i porezne politike. Madrid i Bruxelles već mjesecima poručuju Kataloncima da bi se našli izvan EU-a u slučaju nezavisnosti.

„Ovaj (izborni) rezultat je negativan za gospodarski rast. Očekujemo dodatno pogoršanje regionalne perspektive s posljedicama na nacionalno gospodarstvo“, naveo je u petak u svom izvješću Moody's, agencija za dodjelu kreditnog rejtinga.

Rajoy, koji je sazvao izbore, nadao se da će stranke za jedinstvo Španjolske dobiti natpolovičnu većinu no one su ostale na 65 od potrebnih 68 mjesta. Njegova Narodna stranka desnog centra, koja tradicionalno ne dobiva u Kataloniji znatnu podršku, strmoglavila se s osam na tri zastupnika.

Marco Protopapa, analitičar JP Morgana, smatra da će uskoro uslijediti nova napetost između Madrida i „fronte za nezavisnost koja će htjeti iskoristiti prednost koju joj je donio taj rezultat“.

I dok je Rajoy na konferenciji za medije izbjegavao odgovoriti hoće li direktno pregovarati s Puigdemontom, katalonski političar je poručio kako je došao trenutak za dijalog.

„Osvojili smo pravo da budemo saslušani“, rekao je Puigdemont dodavši da se spreman vratiti u Španjolsku kako bi se vratio na mjesto predsjednika vlade, dobije li jamstvo da neće biti uhićen.

Rajoy je rekao da  njegov slučaj ovisi o odluci suda budući da se vodi postupak zbog pobune. Nakon što je katalonski parlament izglasao nezavisnost španjolska ministarstva su preuzela kontrolu nad katalonskom administracijom, a Rajoy je tada napomenuo kako će autonomija biti vraćena nakon izbora bez obzira na rezultat. No također je naveo kako će ponovno primijeniti isti članak ustava pokuša li nova vlada proglasiti nezavisnost.

Najutjecajnije zemlje EU-a, Njemačka i Francuska, podržale su ga u zaustavljanju pobornika nezavisnosti. Puigdemont je odlaskom i stacioniranjem u Bruxellesu nastojao mobilizirati međunarodnu zajednicu no niti jedna država članica nije podržala nezavisnost Katalonije.

„EU je klub dekadentnih država“, poručio je. Zagovornici nezavisnosti navode da bi EU trebala biti zajednica naroda a ne velikih država i njihovih interesnih politika. Rajoy njih optužuje za stvaranje nesigurnosti kod građana i kompanija.

Katalonija je posljednjih godina pojačala intenzitet kojim traži nezavisnost premda njeno gospodarstvo raste. Ove godine je imala rekordni broj turista. Pobornici nezavisnosti, osim identiteta, upiru prstom u poreze središnjoj državi tvrdeći da su nepravedni i da se nedovoljno ulaže. Ulagači pak strahuju da bi nezavisnost odvukla Kataloniju izvan EU-a, nakon čega ju Španjolska ne bi pustila unutra. Pobornici cjelovitosti tvrde da bi to odvelo pokrajinu na obali Sredozemnog mora u bankrot. Prema podacima španjolske vlade strana ulaganja u Kataloniju pala su 75 posto u trećem tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije.