Sudionici Međunarodne konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Durbanu, usvojili su u nedjelju smjernice djelovanja koje bi trebale dovesti do postizanja općeg sporazuma svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije štetnih plinova, no kritičari tvrde da plan nije dovoljno 'agresivan' da bi usporio globalno zatopljenje
Cilj je da sporazum, čija pravna strana još nije definirana, na snagu stupi do 2020.
Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na planetu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih zemalja da će se angažirati na smanjenju emisije štetnih plinova ne pridonosi ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je da je planet na dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5 posto.
Sudionici skupa su se nakon 14 dana pregovora uspjeli dogovoriti o produljenju protokola iz Kyota, jedinog globalnog sporazuma kojim se propisuje smanjenje emisije štetnih plinova, a čije prvo razdoblje primjene završava potkraj 2012. Odluka o budućnosti protokola, jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini industrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnih plinova, jedan je od ključnih rezultata postignutih na konferenciji.
Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza protokola. Ona bi se odnosila na zemlje EU-a, a Kanada, Japan i Rusija su se već ranije izjasnile da se ne žele ponovno obvezati na taj način.
"Uspjeli smo postići da se SAD, Indija i Kina priključe smjernicama djelovanja, što će zajamčiti globalni sporazum", izjavio je britanski ministar energetike i klimatskih promjena Christ Huhne.
