u POVODu SMRTI HRVOJA ŠARINIĆA

Za suradnike, ali i oponente, Šarinić je bio jedan od stupova države u nastanku

22.07.2017 u 09:00

Bionic
Reading

Hrvoje Šarinić, jedan od osnivača HDZ-a i bliski suradnik Franje Tuđmana, umro je u petak u 83. godini, a njegovi suradnici, ali i politički oponenti, pamte ga kao osobu koja je neosporno utkala sebe u osnivanje hrvatske države i bila jedan od stupova države u nastanku

Nekadašnji predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana rođen je na Sušaku u obitelji Marijana Šarinića, vlasnika kamenoloma, člana HSS-a i gradonačelnika Sušaka koji je potkraj rata, prema službenom izvješću, počinio samoubojstvo, dok se njegova majka kasnije preudala za uglednog arhitekta Lea Babića. Šarinićev otac je poslije rata proglašen 'narodnim neprijateljem', a sva imovina je konfiscirana.

Nakon završetka gimnazije Hrvoje Šarinić upisuje smjer mostogradnje na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, a po završetku studija zapošljava se u zagrebačkom poduzeću Hidroprojekt, odakle ga 1962. šalju na specijalizaciju u Francusku.

Umjesto tri mjeseca, koliko je planirao provesti u Francuskoj, Šarinić ostaje 25 godina. Prvi veliki posao početkom 70-ih godina prošlog stoljeća bio mu je izgradnja nuklearne elektrane u Bordeauxu, a tri godine kasnije pa sve do 80-ih godina, unatoč ekonomskim sankcijama protiv tamošnjeg režima, vodi izgradnju dviju nuklearnih elektrana u okolici Cape Towna u Južnoafričkoj Republici, a usput je radio i za francusku vojsku na nizu projekata.

Zbog doprinosa razvoju Francuske, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac odlikuje ga najvišim francuskim odredom Legije časti te mu dodjeljuje francusko državljanstvo.

U međuvremenu, od 1980. do 1984., kao naturalizirani Francuz, u Zagrebu predstavlja tvrtku koja će planirati izgradnju nuklearnih centrala, ali neuspješno. Radilo se, naime, o lobiranju za izgradnju nuklearne elektrane u Prevlaci kod Zagreba.

Nakon tog poslovnog neuspjeha Šarinić se 1984. seli u Casablancu gdje postaje direktor najveće marokanske građevinske tvrtke. U Maroku ostaje do 1987., kada se s obitelji vraća u Zagreb.

Kao predstojnik Ureda predsjednika u susretu s posebnim izaslanikom UN-a Akashijem Izvor: Društvene mreže / Autor: AP Archive

U politiku ulazi potkraj 1989. godine, kada budućem predsjedniku Tuđmanu šalje pismo sa životopisom u kojem mu se, kako je jednom prilikom kazao, stavio na raspolaganje 'jer mu je bilo jasno što se događa'.

Tuđman odgovara na Šarinićevo pismo pozivom u 'baraku' u Savskoj pa nekadašnji arhitekt nakratko postaje administrator u HDZ-u. Vrlo brzo nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima postaje šef kabineta, a potom i predstojnik Ureda predsjednika. Tu je dužnost obavljao s prekidima u trima navratima.

Prema sjećanju Šarinićevih suradnika, bio je osoba od najvećeg Tuđmanova povjerenja i jedina osoba koja je kod njega mogla ući bez kucanja, sa stalnom izravnom telefonskom linijom.

Hrvoje Šarinić Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Nakon parlamentarnih izbora 1992. dobio je mandat za sastavljanje vlade te na dužnosti premijera ostaje do travnja iduće godine. U to vrijeme buknula je afera oko prodaje Dalmacijacementa, gdje se spominjala i provizija, pa se Šarinić našao na udaru javnosti nakon što je u Saboru izjavio da 'državu doživljava kao tvrtku'.

Zbog toga daje ostavku, a na mjestu premijera nasljeđuje ga Nikica Valentić. Šarinića nakon ostavke ponovno poziva Tuđman na prethodnu funkciju predstojnika Ureda predsjednika, a istovremeno postaje i šefom hrvatskog pregovaračkog tima s pobunjenim Srbima te voditeljem Povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om.

Šarinić je učestalo pregovarao s pobunjenim Srbima Izvor: Društvene mreže / Autor: AP Archive

Tih dana učestalo je išao u tada tajne misije u Beograd, gdje se čak trinaest puta sastao sa Slobodanom Miloševićem, a pregovarao je s brojnim međunarodnim posrednicima, dok mu je, prema vlastitom prisjećanju, u najlošijem sjećanju ostao lord David Owen.

Sredinom 90-ih Šarinić će se 'proslaviti' i s tzv. istarskim ipsilonom, kada je preko svojih veza s francuskom tvrtkom Bouygouse dogovorio izrazito nepovoljan ugovor za Hrvatsku o gradnji te ceste, a krajem tog desetljeća postupno izlazi iz kruga najvjernijih Tuđmanovih suradnika.

Nakon Tuđmanove smrti i izbora 3. siječnja 2000. godine, s Matom Granićem, Vesnom Škare-Ožbolt i Joškom Morićem izlazi iz HDZ-a i osniva Demokratski centar, ali vrlo brzo napušta politiku, povlači se u Samobor i izdaje knjigu 'Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem'.

U međuvremenu doživljava obiteljsku tragediju; u motociklističkoj nesreći poginuo mu jedan od trojice sinova, Mario, inače pilot vladina aviona koji je u nekoliko navrata upravljao avionom tijekom Tuđmanovih odlazaka u inozemstvo na liječenje. Drugi sin Andre također je pilot, dok je treći sin Marc ugostitelj.

Stranačka kolegica te suradnica iz Ureda predsjednika Vesna Škare Ožbolt kazala je za tportal u povodu Šarinićeve smrti da je bio jedan od najbližih Tuđmanovih suradnika koji je 'utkao sebe u izgradnju hrvatske države'.

Šarinić nakon akcije Oluja Izvor: Društvene mreže / Autor: AP Archive

'Hrvoje Šarinić je, pored prvog hrvatskog predsjednika, neosporno jedan od najzaslužnijih za stvaranje moderne hrvatske države. U izgradnji države nesebično je napustio Zapad te je sve svoje veze, poznanstva i vlastita znanja ugradio za dobrobit Hrvatske. Usuđujem se reći da je, pored Tuđmana, bio jedan od stupova hrvatske države', kazala je za tportal Škare-Ožbolt.

Riječi hvale za preminulog Šarinića u razgovoru za toprtal nije krio ni Slavko Linić, njegov politički oponent i sugrađanin iz Rijeke.

'Šarinić je kao ratni premijer svojim programom itekako pomogao u stvaranju Hrvatske, a kao lokal-patriot nesebično je pomagao i razvoju rodne Rijeke. U stvaranju Hrvatske nesebično je uložio svoja znanja i veze sa Zapada te o njemu, iako smo pripadali različitim političkim opcijama, imam samo riječi hvale. Neosporno je zaslužan za stvaranje moderne Hrvatske', zaključio je Linić.