PARTIZANSKI ZLOČINI

Za nekoliko dana odluka o istrazi protiv Dubajića

  • Autor: Hina
  • Zadnja izmjena 31.03.2009 13:39
  • Objavljeno 31.03.2009 u 13:25
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Predmet protiv Sime Dubajića, osumnjičenog za masovno ubojstvo najmanje 13.000 ratnih zarobljenika, uglavnom ustaša i domobrana, na Kočevskome rogu u Sloveniji 1945., preuzeo je istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Krešimir Devčić, koji će za nekoliko dana odlučiti o zahtjevu tužiteljstva za istragom, pritvaranjem i raspisivanjem međunarodne tjeralice za 86-godišnjim državljaninom Srbije rodom iz Kistanja, u blizini Knina.

"Odluke ću donijeti nakon što proučim istražni zahtjev koji sam jučer dobio od zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva", rekao je za Hinu istražni sudac Devčić, inače i glasnogovornik tog suda.

Tužiteljstvo je u istražnome zahtjevu predložilo da se ispita nekoliko svjedoka iz Slovenije i stručnjaka za razdoblje Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i partizanski pokret. Taj stručnjak još nije određen, a najvjerojatnije će to biti netko iz Hrvatskoga državnog arhiva, kazao je Devčić.

Predloženo je i ispitivanje 84-godišnjeg Ivana Gugića, koji je bio partizan u XI. dalmatinskoj brigadi iz koje su odabrani pripadnici posebne jedinice koja je počinila masovno ubojstvo na Kočevskome rogu.

On je još 1953. u Rimu dao iskaz u kojem je kao najodgovornijega za taj zločin prozvao Dubajića, a o tome će, najvjerojatnije videolinkom iz Australije, gdje živi, svjedočiti i u istrazi.

Tvrdnje da je Dubajić organizirao i zapovijedao posebnom partizanskom jedinicom koja je u proljeće 1945. počinila zločine na Kočevskome rogu tužiteljstvo temelji i na opsežnoj dokumentaciji, među ostalim, arhivskoj građi, njegovoj autobiografiji "Život, grijeh i kajanje: Od Kistanja do Kočevskog roga" iz 2006. te na novinskim člancima i televizijskim snimkama u kojima je priznao zločin.

Brojku od najmanje 13.000 ubijenih zarobljenika tužiteljstvo temelji na dokumentima pisanim u stožeru 5. britanskog korupsa generala A. R. Loua, gdje se spominje "evakuiranje 10.000 hrvatskih zarobljenika" te još oko 3000 civila. Ti su zarobljenici predani 4. jugoslavenskoj armiji u dogovoru s Dubajićem, tada majorom i zapovjednikom mehaniziranog odreda.

Dubajić je taj dokument objavio u autobiografiji, gdje je priznao da je prije preuveličavao broj žrtava na nekoliko desetaka tisuća. U knjizi je napisao i da su zapovijed za likvidaciju izdali Ivan Matija Maček, Maks Baće i Jovo Kapičić te da je pokolj počinila XI. dalmatinska brigada u kojoj je komesar bila jedina premijerka u bivšoj Jugoslaviji 85-godišnja Milka Planinc. Ona je, pak, u javnosti nekoliko puta opovrgnula bilo kakvu povezanost sa zločinima.

Tragajući za svjedocima i dokazima protiv Dubajića tužiteljstvo je surađivalo s nekoliko država nastalih na području bivše Jugoslavije, posebice Slovenijom, te s nekim drugim državama, primjerice Mađarskom, iz koje je trebao svjedočiti važan svjedok koji je u međuvremenu umro.

Na području Kočevskoga roga u Sloveniji nakon završetka Drugoga svjetskog rata ubijeno je, po nekim procjenama, najmanje 30.000 vojnih zarobljenika, među kojima 13.000 Hrvata. Riječ je o zarobljenicima koji su vraćeni iz Austrije, a zatim su završili na dan ili dva u logoru u Šentvidu, u blizini Ljubljane. Zarobljenici su vlakovima prevezeni iz Šentvida na područje Kočevja te pobijeni i bačeni u jame.

Simo Dubajić
umirovljen je kao potpukovnik JNA, živi u Beogradu i, po pisanju tiska, teško je bolestan. Početkom 90-ih bio je jedan od organizatora pobune Srba u Hrvatskoj. Godine 1993. karlovačko vojno državno odvjetništvo protiv njega je podiglo optužnicu zbog terorizma jer je u studenome 1990. okupio grupu koja je postavila barikade na cesti Obrovac-Gračac i organizirala oružane straže koje su pucale po civilima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi