Kandidacijska lista za parlamentarne izbore na kojoj ne bude 40 posto oba spola smatrat će se pravovaljanom, ali njen predlagatelj podliježe prekršajnoj odgovornosti i može biti kažnjen do 50 tisuća kuna, proistječe iz priopćenja Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

DIP, naime, objašnjava da, iako je Odlukom i rješenjem Ustavnog suda od 24. rujna ukinut dio članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika kojim je propisano da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana, Ustavni sud je u obrazloženju te odluke naglasio da 'iz pravnog poretka nije brisan dio članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova koji se odnosi na Hrvatski sabor, a kojim je propisano da će se političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji  'izbornih lista' kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50.000 kuna ako prilikom predlaganja lista kandidata (...) ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno čankom 15. Zakona o ravnopravnosti spolova'.

'Zato, one stranačke i neovisne liste na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor na kojima ne bude zastupljeno 40 posto pripadnika oba spola podliježu prekršajnoj odgovornosti na temelju članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova sa zapriječenom kaznom u visini od 50.000 kuna', precizira Povjerenstvo.

DIP navodi da je člankom 21. a Zakona o izborima zastupnika propisano da su kod predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika, predlagatelji dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama. Lista za izbor zastupnika u skladu je s tim načelima ako je na njoj najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, a to vrijedi za stranačke i neovisne lista u I.-XI.  izbornoj jedinici (deset u Hrvatskoj i jedinici za 'dijasporu').

Člankom 12. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da će se provođenjem posebnih mjera promicati ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe  te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegova udjela u ukupnom stanovništvu države. U smislu članka 15. st. 2. tog Zakona, postupno povećanje podzastupljenog spola mora se postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu toga Zakona.

S obzirom da je Zakon o izborima zastupnika, kao zakon kojim se propisuje provedba određene vrste izbora, lex specialis u odnosu na Zakon o ravnopravnosti spolova, DIP upozorava da se zastupljenost pripadnika oba spola u visini od 40 posto na stranačkim i neovisnim listama mora osigurati već na parlamentarnim izborima u nedjelju, 8. studenoga.