Ministri članica 19 zemalja europodručja i Danske, zatim predsjednik Europske središnje banke i predstavnik guvernera danske centralne banke raspravljali su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu o hrvatskom pismu namjere. Po završetku sastanka ministri financija europodručja i Danske objavili su priopćenje u kojem 'pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da uspostave elemente potrebne za uspješan ulazak u ERM II'.

Hrvatska je prije četiri dana uputila članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koji prethodi uvođenju eura kao službene valute.

Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.

Ministar Marić je nakon sastanka u izjavi novinarima rekao da je pred Hrvatskom još puno posla kako bi uspješno završila proces ulaska u europodručje.

'Sve skupa nastojat ćemo finalizirati u idućih 12 mjeseci', rekao je Marić. I u priopćenju europodručja kaže se da bi ECB mogla dovršiti svoju sveobuhvatnu ocjenu ispunjavanja obveza koje je Hrvatska preuzela u pismu namjere za otprilike godinu dana. U slučaju pozitivne ocjene uslijedila bi odluka o primanju u ERM II, svojevrsnoj čekaonici za euro, u kojoj treba provesti minimalno dvije godine. To znači da bi Hrvatska mogla uvesti euro najranije za tri godine. Hrvatska bi istodobno s ulaskom u ERM II ušla i u Bankovnu uniju.

'Mi smo sada otvorili novu stranicu, novu epizodu vrlo važnu za Hrvatsku. Definirali smo uvjete, definirali smo kriterije i naše obveze i sve to jasno stoji pred nama i s naše strane ćemo učiniti sve da odradimo svoju zadaću", kaže Marić. Guverner Vujčić je ocijenio da je ovo 'značajan korak na putu prema euru'.

'To nije prvi korak, već smo ih napravili nekoliko, ali je jako značajan i to nam sada otvara put da u sljedećih 12 mjeseci ispunimo ono što smo u pismu naveli kao našu namjeru i što je prihvaćeno od naših europskih partnera', kaže Vujčić. Dodao je da će HNB sa svoje strane u prvom redu raditi na dva područja, jedno su makro-prudencijalne mjere, a drugo je bliska suradnja s ECB-om, što znači da će Hrvatska ulaskom u ERM II istodobno započeti blisku suradnju s ECB-om te u zajednički sustav nadzora banaka.

Zemlje kandidatkinje za euro moraju provesti u ERM II najmanje dvije godine, ali u dosadašnjoj praksi to je uvijek bilo puno dulje. Najmanje je u tom mehanizmu provela Slovenija, dvije i pol godine, a najdulje Litva 10, 5 godina.

Duljina boravka ovisi o ispunjavanju Maastrichtskih kriterija, koji uključuju niske kamatne stope, nisku inflaciju, deficit ispod tri posto, javni dug ispod 60 posto BDP-a ili ako je iznad toga mora biti u silaznom trendu. Hrvatska trenutačno ispunjava sve te uvjete osim minimalnog boravka u ERM II u trajanju od dvije godine. Sve zemlje članice EU-a imaju obvezu uvesti euro osim Velike Britanije i Danske, koju su davno tražile i dobile izuzeće. Danska sudjeluje u ERM II, zbog toga je i ministar financija te zemlje bio na sastanku s ostalim članicama europodručja.

Bugarska je još ranije poslala pismo namjere za ulazak u ERM II, a i Rumunjska je najavila da će to uskoro učiniti. Švedska je na referendumu 2003. odbila ulazak u eurozonu. Mađarska, Češka i Poljska su također izvan europodručja i zasad ne iskazuju namjeru uvođenja zajedničke valute.