povratak iz mirovine

Vrhunski stručnjak za alergije i astmu, ali i vrhunski cinik koji zna odbrusiti roditeljima: Pitali smo kolege tko je zapravo Darko Richter, novi šef Srebrnjaka

Darko Richter

Darko Richter

Izvor: Cropix / Autor: Montaža: Neven Bučević

Dječja bolnica Srebrnjak ima novog ravnatelja. Darko Richter, doktor medicine s osebujnom i direktnom komunikacijom, dolazi na čelno mjesto bolnice koja je u posljednje dvije godine aferama punila medijske stupce, a slabo punila svoj budžet. Richter preuzima bolnicu s preko 40 milijuna kuna minusa, narušenim međuljudskim odnosima i pitanjem što će biti s megaprojektom koji je gurao Boro Nogalo – Centrom za translacijsku medicinu

Richter nije onaj tip doktora kojeg su puni mediji. Nije čak aktivan ni u politici, kao mnogi njegovi kolege. No dobro ga znaju roditelji djece s alergijama, astmom i narušenim imunološkim sustavom. Tu je Richter doma.

Još u prvoj polovici 2000-ih postao je svojevrstan e-doktor. Na specijaliziranim forumima od tada pa do danas odgovorio je na desetke tisuća upita roditelja. Njegova britka komunikacija, cinizam te izostanak podilaženja sugovorniku ušli su u anale.

Neki ga vole, drugi pak ne.

Mogu se naći objave roditelja u kojima izražavaju iznimne pohvale pristupu i dijagnostici dr. Richtera dok su neki iznimno uvrijeđeni njegovom direktnošću i ignoriranjem političke korektnosti.

richterov odgovor na pitanje do kada dojiti

'Većina političara, po mojem mišljenju, bila je malo predugo dojena'

'U imunološkom smislu bitno je dojiti, ali dojiti, bez dodataka umjetnog mlijeka ili bilo čega drugoga, barem četiri do šest mjeseci, potom diversificirati prehranu. U nutritivnom smislu gotovo da danas i nije bitno dojiti. Ima i psihološki aspekt tog ranog dojenja, kao i predugog dojenja. Predugo dojenje nema nikakvu nutritivnu ulogu, nikakvu imunološku ulogu, a uzgaja analno-oralne tipove. A koja je gornja granica? Kada uočite analno-oralne crte, gotovo je. S time da analno-oralnih tipova ima i bez predugog dojenja. Većina političara, po mojem mišljenju, bila je malo predugo dojena.'

'On uvijek govori istinu, pa i onda kada ju nije lijepo čuti', komentira nam Richterov kolega koji je nekoliko godina radio s njime u istoj bolnici. Naš sugovornik simpatizira Richtera, neovisno o tome što ne dijele svjetonazorske stavove.

Naime Richter, sin svjetski poznatog liječnika Branimira Richtera, zaslužnog za iskorjenjivanje malarije u Hrvatskoj, praktični je katolik. Član je Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, a svoje stavove po pitanju umjetne oplodnje ili pobačaja ne skriva niti o njima uvijeno govori iako danas nisu popularni.

Jasni svjetonazorski stavovi

Priču o njemu objavio je Glas Koncila 2010. u sklopu teme o posvajanju. Naime Richter i njegova supruga nisu mogli imati djecu prirodnim putem. Prije nego što su posvojili tri djevojčice raspitivali su se i o medicinski potpomognutoj oplodnji. 'Kao da, kada je u pitanju posvojenje, postoji neka opsjednutost biologizmom odnosa bioloških roditelja s biološkom djecom, kao da je to neoboriv argument za istinsko roditeljstvo, makar se od tih roditelja prema njihovoj djeci nije uspostavila nikakva sadržajna evolutivna veza koja bi toj djeci omogućila da uz njih odrastaju kao njihova djeca. S jedne je strane to da se toj biološkoj vezi pridaje težina koja napuštenom djetetu otežava pravodobno posvojenje. No s druge strane, kada se pišu zakoni o medicinski potpomognutoj oplodnji, onda najedanput s tom istom biologijom nema više nikakvih problema. Neka se jajašce i spermij spajaju pod prisilom i neka se, k tome, spajaju spolne stanice jednog roditelja sa spolnom stanicom neke nepoznate osobe (tzv. donator) ili neka se embrij unese u surogat-majku. Tolika količina proturječja, samo radi ugađanja nametnutim principima liberalizma i nazovi napretka, upravo je mučna', kazao je.

'Nerijetko se spermij nasilu unosi u jajnu stanicu. Tu se život nasilno događa, to je neka vrsta silovanja u epruveti, pa ima silan broj neuspjelih zigota, i onda trebate uvijek puno više embrija, da bi se na kraju neki uspjeli usaditi. A one druge, koji su nasilno nastali, onda se uništava ili zamrzava. To ne može biti ni normalni ljudski, a kamoli Božji naum', kazao je tada Richter.

  • +5
  • +2

Darko Richter

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

O pobačaju kaže sljedeće: 'Nisam pravio egzaktne statistike, ali mogu reći da je broj obitelji u kojima je bilo izazvanih abortusa značajan, iako se ne bih usudio sada napamet reći je li veći ili manji od onih u kojih su rođena sva začeta djeca. Sto puta se zapitam: kad ta djeca odrastu, kad ti naraštaji odrastu, kad shvate što su činili njihovi roditelji i kakvo je bilo društvo u kojem su rođeni, kako će oni gledati na sebe i na svoj život? Hoće li se pitati jesu li slučajno ostali živi, jesu li ih roditelji uistinu voljeli, zašto oni drugi u obitelji nisu ostali na životu, jesu li bili brat ili sestra itd. Mislim da takva pitanja, osviještena ili, još gore, u podsvijesti, djeluju razorno na ukupnu moralnu čvrstinu društva. Pred takvim pitanjima sve ostalo je irelevantno. Irelevantno je li privatizacijom opljačkano ovo ili ono, je li more kopno ili nije, upravljaju li nama ovi ili oni - sve postaje bespredmetno pred takvom stvarnošću.'

Upravno vijeće DB-a Srebrnjak o imenovanju Darka Richtera: Željeli smo odabrati najboljeg kandidata

'Po meni, Crkva treba jasno i glasno dati na znanje i sabornicima i ustavnim sucima i svima, osobito onima koji odlučuju o zakonima i stvaraju društveno ozračje u kojem nije tako strašno počiniti abortus, da nema nikakvog zajedništva u krilu Crkve, niti stvarnog, niti tradicionalnog, niti običajnog, niti posmrtnog, ako se krše ljudska prava već u utrobi majke. Takvo djelovanje spada u ono što Crkva naziva tuđim grijesima (savjetovati, hvaliti, pristati, šutjeti na tuđi grijeh). Mislim da je za to došlo vrijeme i da nema rezervnih mogućnosti da se pred takvom moralnom odgovornošću zatvaraju oči. Možda moje riječi zvuče elitistički, ili isključivo, ali moje je mišljenje da se crta mora povući', jasan je Richter.

Richter, kojem je uža specijalizacija pedijatrijska alergologija i klinička imunologija, a 2008. je i doktorirao, radio je u najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb, od 1993. do 2000. kao pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja, a od 2009. kao pročelnik Klinike za pedijatriju.

Kraće vrijeme radio je i u Dječjoj bolnici Srebrnjak, kojoj sada dolazi na čelo, ali je otišao zbog sukoba s tadašnjim ravnateljem Borom Nogalom. Ovaj 66-godišnjak prošle godine otišao je u redovnu mirovinu, a nekima je zasmetalo to da se za ravnatelja bira umirovljenik.

Nogalo i Richter imaju povijest sukoba

'To da dolazi iz mirovine, to mi je i plus i minus. Možda je čovjek manje opterećen, ne radi to zbog egzistencije', dodaje naš sugovornik, bivši Richterov kolega. Vjeruje da će imenovanjem Richtera doći do sukoba između njega i Nogala, a koji se također javio za mjesto ravnatelja bolnice i koji je već jučer kazao da je imenovanje Richtera 'sramota za Hrvatsku'.

Boro Nogalo

Boro Nogalo

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

'Njih dvojica imaju povijest sukoba. Richter je radio u Srebrnjaku i otišao upravo zbog Nogala, no zbog Nogala su otišli mnogi stručnjaci', kaže nam.

Nije mu sporno to što su Richter i šefica Upravnog vijeća Srebrnjaka kumovi i prijatelji još iz studentskih dana. 'To mi nije sporno. Ona se korektno izuzela iz glasanja o kandidatima za ravnatelja. U Hrvatskoj su svi kumovi nekome, a posebice u liječničkim krugovima. Richter sigurno ima sve reference. Ako je Nogalo mogao biti ravnatelj, onda sasvim sigurno može i Richter', zaključuje naš sugovornik.

Umirovljenik ravnatelj? To je presedan!

No ne misle svi tako. Naš drugi sugovornik iz jedne zagrebačke bolnice smatra da je imenovanje ravnatelja iz pozicije umirovljenika 'apsolutno nedopustivo' te da je to presedan.

'Ne mislim da imenovani ravnatelj ima kvalifikacije i sposobnost vođenja takvih bolničkih sustava temeljem dosadašnje radne karijere. Vrlo je konfliktna njegova osobnost i mislim da je ova konstelacija kume koja je u Upravnom vijeću - sukob interesa', kaže.

'Ne mogu vjerovati da je od svih mogućih radno aktivnih kandidata jedini izbor za ravnatelja čovjek koji je u mirovini i završio je svoju profesionalnu karijeru. To je za kolege sa Srebrnjaka iritantno i nedopustivo', kaže. Dodaje da se iz objava u medijima vidi i da je Richterova komunikacija s pacijentima nedopustiva i neprimjerena medicinskom profesionalcu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!