Novi toplinski val zahvaća Europu, a meteorološke i zdravstvene institucije upozoravaju da ekstremne vrućine postaju sve intenzivnije, dugotrajnije i opasnije. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da je posljednji val vrućina već srušio brojne temperaturne rekorde diljem kontinenta, uz ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi, poljoprivredu, infrastrukturu, radne uvjete i ekosustave
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu. Ekstremne vrućine više nisu rijetka odstupanja, nego sve češći obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu, piše WMO, Svjetska meteorološka organizacija.
‘Toplinski valovi poput ovoga upravo su ono što očekujemo u klimi koja se mijenja’, rekao je John Kennedy, voditelj klimatskih informacija pri WMO-u. ‘U 50 godina od povijesnog toplinskog vala 1976. Europa se u cjelini zagrijala za oko dva stupnja. To je kontinent koji se najbrže zagrijava, a porasli su i temperaturni ekstremi.’
Da novi val vrućina neće ostati samo meteorološka vijest, pokazuje i primjer Tour de Francea. Najveća biciklistička utrka na svijetu ovih se dana vozi u uvjetima koji su sve bliže granici ozbiljnog zdravstvenog rizika. Prema Reutersu, četvrta etapa, koja u utorak kreće iz Carcassonnea, mogla bi se voziti na temperaturama do 41 Celzijev stupanj.
vezane vijesti
Za profesionalne bicikliste vrućina nije novost: Tour se vozi u srpnju, a Vuelta a España u kolovozu, kada su visoke temperature dio utrke. No razlika je u intenzitetu i učestalosti ekstremnih uvjeta.
‘Tour de France vozimo u srpnju, pa je uvijek bilo vruće i uvijek će biti’, rekao je francuski biciklist Hugo Page. ‘Zbog globalnog zatopljenja stvari bi mogle postajati sve gore.’
Težak rad na ekstremnim temperaturama je nemoguć
Francuz Benjamin Thomas iz Cofidisa upozorava da visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje vozača. ‘To može ostaviti posljedice i ozbiljno utjecati na zdravlje vozača. Kada osjet temperature prijeđe 40 stupnjeva, situacija doista postaje opasna’, rekao je Thomas.
Momčadi zato sve više koriste protokole hlađenja: ledene prsluke, led oko vrata, hladne boce, ledene napitke i posebne narukvice za rashlađivanje tijela. Vozači Netcompany-Ineosa viđeni su kako podlaktice uranjaju u hladnu vodu, dok liječnički timovi ističu da su profesionalni biciklisti posebno trenirani za takve uvjete.
No ni to nije jamstvo sigurnosti. Tijekom francuskog prvenstva prošlog mjeseca zabilježeni su slučajevi vrtoglavice i glavobolje među vozačima. Potpredsjednik udruge biciklista CPA Pascal Chanteur zato traži da se etape u budućnosti pokreću ranije, kako bi se izbjegao najtopliji dio dana.
‘Raditi šest sati na ekstremnim temperaturama jednostavno nije moguće’, rekao je Chanteur za Reuters. ‘Pravo rješenje za budućnost jest promjena vremena starta. Druge opcije nema.’
Srušeni rekordni noćnih temperatura
No problem je mnogo širi od sporta. WMO navodi da su tijekom posljednjeg vala vrućina rekordne temperature zabilježene u nizu europskih zemalja. U Njemačkoj je izmjereno 41,7 stupnjeva, u Mađarskoj 40,7, u Austriji 40, a u Španjolskoj su brojna mjesta prešla 40 stupnjeva. U Bilbau je izmjereno 42,7 stupnjeva, što je ondje najviša lipanjska temperatura otkad postoje mjerenja.
Francuska je zabilježila najtopliji dan u svojoj povijesti, s nacionalnim prosjekom od 30 stupnjeva, a u pojedinim dijelovima zemlje temperatura se približila 44 stupnja. U više zemalja rušeni su i rekordi noćnih temperatura, što dodatno povećava zdravstveni rizik.
Stručnjaci upozoravaju da upravo tople noći često čine toplinske valove osobito opasnima. Tijelo se tijekom noći mora oporaviti od dnevnog toplinskog stresa, no ako temperatura ne pada dovoljno, organizam ostaje pod stalnim opterećenjem.
‘Zato minimalne temperature mogu biti važnije za procjenu zdravstvenih posljedica toplinskog vala od najviših poslijepodnevnih temperatura’, rekao je Armel Castellan iz zajedničkog programa WHO-a i WMO-a za klimu i zdravlje. ‘Dan s 38 stupnjeva i noćnim padom na 18 stupnjeva bitno se razlikuje od dana s 36 stupnjeva nakon kojeg temperatura tijekom noći ostaje iznad 25. Drugi scenarij nosi znatno veći zdravstveni rizik.’
WHO: Dug toplinski val može ugroziti svakoga
Prema riječima glavnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, od 21. lipnja u Europi je zabilježeno više od 1300 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom, a pogođeno je više od 150 milijuna ljudi.
Najugroženiji su stariji ljudi, mala djeca, trudnice, kronični bolesnici, osobe bez odgovarajućeg smještaja i radnici na otvorenom. No stručnjaci upozoravaju da dovoljno dug i intenzivan toplinski val može ugroziti svakoga.
Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Henri Kluge poručio je da je aktualni toplinski val tek upozorenje na ono što dolazi.
‘Ovaj toplinski val tek je generalna proba’, rekao je Kluge. Europa se, upozorio je, zagrijava više nego dvostruko brže od svjetskog prosjeka, a toplinski valovi više nisu rijetke i nepredvidive pojave. Postali su ponavljajuće krize koje dolaze sve češće, traju dulje i imaju sve snažnije posljedice.
WHO ističe da se dio tih posljedica može ublažiti ako države na vrijeme uvedu mjere prilagodbe. Prema procjenama europskog ureda WHO-a, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Europi tijekom 2023. bio bi oko 80 posto veći da nisu provedene postojeće mjere zaštite. Među osobama starijima od 80 godina broj preminulih mogao je biti i dvostruko veći.
‘Akcijski planovi za zaštitu od vrućina, sustavi ranog upozoravanja, rashladni prostori i pomoć najugroženijim skupinama nisu birokratske formalnosti. Oni upravo sada spašavaju živote i potrebno ih je provoditi u još većem opsegu diljem europske regije’, poručio je Kluge.
