Sedmi krug pregovora Vlade, sindikata i poslodavaca, oko podizanja osnovica plaća u javnim i državnim službama nije urodio konkretnim dogovorom. Vlada je predložila rast osnovice od po jedan posto od 1. travnja, 1. kolovoza i 1. prosinca.

Uoči sjednice Vlade u četvrtak, sindikati se kolebaju. Obrazovni sindikati se protive takvom prijedlogu, jer smatraju da će im plaće rasti sporije od inflacije, što znači da će njihova realna vrijednost pasti.

"Vrlo plastično, ponuda koju je Vlada dala za učitelje, nastavnike, liječnike, medicinske sestre, zaposlene u kulturi, socijalne radnike znači da će ove godine živjeti lošije nego što su živjeli prošle godine. Zašto? Zato što je osnovica takva da neće pokrivati rast cijena", rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Rješenje za nastavak pregovora

Dok oni s takvom ponudom nisu zadovoljni, iz Sindikata policije kažu da nisu sretni što će prihvatiti ponudu Vlade, ali dodaju da je u ovom trenutku to najopipljivije rješenje za nastavak pregovora. Njima, naime, kolektivni ugovor istječe u svibnju.

"Ovo je samo jedan međukorak. Mi smo se odlučili prihvatiti to da imamo, kako kaže stara narodna poslovica, iako ih ja baš ne volim koristiti: 'Bolje vrabac u ruci nego golub na grani'", rekao je predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić.

Otkrio je kako je plaća policajca na granici oko 2500 eura, no i to ovisi o noćnim smjenama ili popodnevnom radu. "Policajac, koliko god da bude plaćen, nikad neće biti dovoljno plaćen s obzirom na posao koji radi, a to je zaštita života ljudi i njihove imovine i svih ostalih stvari", dodao je.

Nitko nije na minimalcu

Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a, procijenio je da u javnom sektoru radi i do 300.000 ljudi, što je i dalje manje od više od milijun ljudi u realnom sektoru.

U njegovoj branši je nedavno potpisana deveta dopuna kolektivnom ugovoru kojom su plaće povećane za 10 posto. Inače, bruto 1 minimalac za NKV radnika iznosi 1100 eura, dok se plaće u toj branši generalno kreću do 2400 eura.

"Međutim, mi u građevinarstvu gotovo ne bi trebali nikoga imati na minimalnoj plaći. Posao koji mi radimo je kvalificirani inženjerski posao koji počima tamo negdje s četvrtom, petom grupom i dalje se nastavlja. To je negdje osnovica od 1300 pa do 2400 eura osnovne plaće. Na to ide minuli rad, na to idu svi ovi drugi dodaci, i oni uvjeti što je Vlada napravila za rezultate rada", objasnio je Habijanec.

Plaće moraju biti isplaćene

Ravnateljica Uprave za rad Ministarstva rada, Anita Zirdum, poručila je sindikalistima da nema nametanja rasta plaća, jer bi to značilo da Vlada donosi odluku na štetu svojih zaposlenika.

"Hoće li sindikati državne službe i javnih službi potpisati dodatak svojim kolektivnim ugovorima, to ćemo još vidjeti sutra. Ono što je najbitnije je da do kraja ovog mjeseca uspostavimo pravni temelj za isplatu plaće. Vlada mora isplatiti plaću za svih 265.000 zaposlenih u državnoj službi i javnim službama", rekla je Zirdum i dodala da će plaće biti isplaćene čak i ako sindikati nemaju potpisan dodatak temeljnom ugovoru.

Odbacila je tvrdnje o realnom padu plaća, ali i o tome da su državni i javni službenici uhljebi i generalno osobe koje ne rade puno.