PROFESOR GRUBIŠA TUMAČI

Ministrica preskočila notu, predsjednica se raspisala: Tko je trebao intervenirati zbog Tajanijeve skandalozne izjave i kod koga?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 13.02.2019 16:14
  • Objavljeno 13.02.2019 u 15:47
Damir Grubiša / Marija Pejčinović Burić

Damir Grubiša / Marija Pejčinović Burić

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / tportal

Od izbijanja afere s predsjednikom Europskog parlamenta Antonijem Tajanijem, koji je tijekom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve fojbi svojatao dijelove Hrvatske, u dijelu javnosti se širi nezadovoljstvo nedovoljno odlučnom reakcijom Vlade i predsjednice RH. Taj dojam pojačala je odluka vlade premijera Andreja Plenkovića da se Italiji ne šalje prosvjedna nota. Predsjednica se pokazala nešto odvažnijom pa je poslala dva pisma u kojima je izrazila nezadovoljstvo, jedno na adresu samog Tajanija, a drugo svome kolegi, talijanskom predsjedniku Sergiju Mattarelli. Profesora Damira Grubišu s Američkog sveučilišta u Rimu pitali smo da nam objasni tu diskrepanciju i kako to da predsjednica može, a Vlada ne može poslati Italiji neki oblik prosvjedne note ili pisma

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u utorak navečer elegantno je odbacila moguće slanje diplomatske note Italiji ili mogućnost da se na razgovor pozove veleposlanik jednostavnim objašnjenjem.

'U ovom slučaju to ne bi bila uobičajena diplomatska praksa jer je Antonio Tajani na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi u Basovizzu bio u svojstvu predsjednika Europskog parlamenta', kazala je potpredsjednica hrvatske Vlade. No zašto je predsjednica RH mogla poslati notu? Pejčinović Burić je lakonski odgovorila da, s obzirom na ovlasti predsjednice, ona takvo nešto može učiniti i da je to legitiman način da se izrazi dodatna zabrinutost. Zašto to nije legitiman način da Vlada dodatno izrazi zabrinutost, ostalo je nejasno.

Profesor Grubiša kaže da je ministrica Pejčinović Burić u pravu kada kaže da nema nikakve svrhe davati bilo kakvu diplomatsku notu talijanskoj vladi jer Tajani nije u tom trenutku predstavljao talijansku vladu, već Europski parlament, ali, naglašava, zato je diplomatska nota trebala biti upućena Europskoj uniji.

'Trebao je pozvati šefa predstavništva Europske unije u Zagrebu i njemu uručiti prosvjed zbog riječi predsjednika Europskog parlamenta', smatra Grubiša.

Damir Grubiša bio je i hrvatski veleposlanik u Italiji

Damir Grubiša bio je i hrvatski veleposlanik u Italiji

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

No ovaj stručnjak, koji je bio i veleposlanik Hrvatske u Italiji u razdoblju od 2013. do 2018. godine, ne smatra ni da je predsjednica dobro postupila.

'Pismo predsjedniku Europskog parlamenta, koje je predsjednica poslala, ima uglavnom cilj da se pokaže u javnosti, i to nema nikakvog efekta, dok predsjedniku Mattarelli nema smisla slati pismo. Predsjednik Mattarella je, naprotiv, održao u subotu pozitivan govor u kojem je i pohvalio i Hrvatsku i Sloveniju te govorio o razvitku dobrih odnosa. Prema tome, njemu je deplasirano poslati pismo. Trebalo je poslati prosvjednu notu Europskoj uniji i o tome, naravno, obavijestiti sve institucije Europske unije, uključujući Europsku komisiju', smatra Grubiša.

Međutim, uvijek se postavlja pitanje koja je svrha slanja diplomatske note i koliki ona efekt može polučiti?

  • +5
  • +2

Antonio Tajani

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Grubiša navodi da je diplomatska nota jedan od uobičajenih oblika diplomatskog komuniciranja. Obično se, objašnjava, diplomatske note šalju kad je među zemljama izbio neki nesporazum ili kada je razlika u stavovima takva da se nije mogla riješiti dijalogom.

'Prema tome, diplomatska nota je, što bismo rekli, ton jedne oktave više u diplomatskom komuniciranju', slikovit je naš sugovornik.

Napomenuo je da do sada nismo imali tu praksu slanja diplomatskih noti jer su odnosi s Italijom bili dobri i korektni te se dobro razvijaju. Kaže da je, dok je bio veleposlanik u Italiji, drugoj strani stalno isticao da ne mogu govoriti o fojbama i esulima, a da događaje ne stave u kontekst onoga što im je bio uzrok. Također se, prema vlastitom priznanju, zalagao za to da se obnovi rad talijansko-hrvatske povijesne komisije u kojoj bi povjesničari s jedne i druge strane trebali sjesti i jednom za svagda staviti točku na pitanja koliko je Talijana ubijeno u fojbama, zašto... 'Takav model Talijani su imali sa Slovenijom; talijansko-slovenska povijesna komisija zasjedala je i četiri godine radila dok smo je mi u potpunosti zapustili, a to je i Talijanima odgovaralo kada su vidjeli zaključke do kojih je došla talijansko-slovenska povijesna komisija', zaključio je Grubiša.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!