Tom prigodom, međutim, otkrio je još jednu novost - Vlada prelazi na tjednu regulaciju cijena goriva umjesto dosadašnje dvotjedne, što bi joj trebalo omogućiti 'brže reakcije na tržišne promjene'.

'Vlada će sada, umjesto na dvotjednoj, reagirati na jednotjednoj bazi. Ta će promjena koristiti našim vozačima, građanima i gospodarstvu', smatra premijer.

Cijene nafte se vrlo brzo mijenjaju

Naftni konzultant Jasminko Umićević drži da je prelazak s dvotjednog na tjedni ritam dobar potez, usprkos nekim disonantnim tonovima koji su se čuli u javnosti. On je, podsjeća, još prije nekoliko javno zagovarao upravo to.

'U turbulentnim i kriznim situacijama, primjerice zbog rata u Iranu ili odnosa s Rusijom, cijene nafte - a posebno naftnih derivata - u vrlo kratkom vremenu mogu ostvariti velike skokove i padove. Kod dvotjednog obračunskog razdoblja takvi se pomaci burzovnih kotacija mogu akumulirati i zatim odjednom preliti na cijene na pumpama i izazvati veliki trenutni porast, iako su cijene u nekoliko prethodnih dana zapravo bile u padu', objašnjava Umićević za tportal.

'Tjedni obračun omogućuje bržu prilagodbu tržištu i raspoređuje takve udare u manje korake. Veliki jednokratni skok cijena goriva ne ostaje samo na benzinskim postajama, nego se vrlo brzo prelijeva na transport, proizvodnju, hranu i ostale cijene. A to je posebno važno za Hrvatsku, koja je snažno vezana uz uvoz i mediteransko tržište naftnih derivata', dodaje Umićević.

Da smo zadržali stari model gorivo bi poskupjelo

Na izrazito volatilnom tržištu, naglašava ovaj konzultant, tjedni obračun naprosto je primjereniji od dvotjednog: da je Vlada zadržala stari model, sutra bismo umjesto pojeftinjenja na crpkama svjedočili - poskupljenju.

'Pojednostavljeno, ukoliko je cijena dizela prije dva tjedna iznosila oko 1400 dolara, a prošlog tjedna oko 1200 dolara, prosjek iznosi oko 1300 dolara i po dvotjednom obračunu došlo bi do poskupljenja derivata', objašnjava ovaj stručnjak.

Umićević podsjeća da su manji kupci i dosad su kupovali derivate od velikih distributera (poput INA-e ili Petrola, op. a.) po tjednim cijenama - dok oni kupuju derivate po prosječnim mjesečnim cijenama, čime najčešće amortiziraju nagle 'peakove'.

'Dakle, država je regulirala cijene svakih dva tjedna, a veliki distributeri svakih tjedan dana. Oni bi ponekad možda bili na gubitku, ali češće su ostvarivali pozitivnu razliku za sebe. Najpošteniji princip jest 'back to back', dakle 'po koliko kupujem, po toliko prodajem'. Slovenija se također prebacila na tjedno reguliranje, kao i Austrija', kaže sugovornik tportala.

Pitanje energetike osjetljivo je u sušnom razdoblju

Bivši ministar gospodarstva, bivši direktor u INA-i te naftni konzultant Davor Štern slaže se s tjednim reguliranjem: dobro je, kaže, da država reagira u realnom vremenu.

'Živimo u ubrzanom svijetu u kojemu se izrazite promjene događaju u vrlo kratkom vremenu i dobro je da Vlada to prati na ovaj način. Sve je neizvjesno, a pitanje energetike posebno je osjetljivo u sušnom razdoblju koje vlada ovog ljeta, pa doista uvijek treba imati jedno oko na svemu što se događa', kaže Štern za tportal.

On ipak vidi i jednu pozitivnu okolnost:

'Vidljivo je da je s burza nestao 'hype' oko cijena nafte koje su postale znatno realnije nego prije. Čini se da su kladioničari pronašli svoj 'odušak' u klađenju na dionice AI-ja i tehnoloških tvrtki pa se smanjio njihov pritisak na cijene nafte, što je svakako dobar znak', kaže Štern koji je svejedno i dalje zagovornik politike državnog reguliranja cijena derivata.

'Taj sustav naprosto mora postojati kako bi država u svojim rukama imala kontrolu i kako ne bismo ovisili o mešetarima, odnosno o pojedincima koji se vole 'zaigrati' na tržištu', zaključuje Štern.