Ipak je neosporno riječ o državnoj tvrtki, a ne privatnoj koju se lako može liberalno prepustiti tržištu. Iz riječi većine političara koji su o Vjesniku govorili nije se dalo naslutiti da je za njih Vjesnik državna briga. Izgubljeni su mjeseci, za to vrijeme su i dodatno narasli Vjesnikovi dugovi, podsjeća se u priopćenju HND-a.

HND se zalagao da se na određeno vrijeme pruži šansa Vjesniku da bude istinsko javno glasilo i činilo se da postoji izvjesna politička potpora toj inicijativi prema kojoj bi Vjesnik otišao u stečaj s preustrojem. Na tu ideju koju su tada u većini podupirali Vjesnikovi novinari, nitko iz Vlade nije jasno i javno odgovorio, upozorava HND.

Privatizacija je bila jedna nova šansa – barem da se spase novinarska radna mjesta i održe novine, ističu, i dodaju da nisu vjerovali u dobar motiv kupnje, odnosno da potencijalni kupci imaju želju promicati medijske i novinarske slobode. Nije bilo jasno zašto bi netko kupio list s takvim dugovima i niskom nakladom. Da motiva nema, to se i pokazalo, pa su pregovori o kupnji Vjesnika propali, poručuju iz HND-a.

Mislimo da Vjesnik nije trebalo prodati baš pod svaku cijenu - i kad je kupac bez novca i kad ništa ne jamči. Nije bila potrebna još jedna kriminalna priča u privatizaciji medija u Hrvatskoj.

Slom Vjesnika dodatno pogoršava lošu situaciju u hrvatskim medijima. Jedan je dnevnik na tržištu manje, bit će više nezaposlenih novinara u trenutku kad je tržište novinara ionako gotovo mrtvo i kad istaknuti novinari pokušavaju pobjeći iz novinarstva. Privatno vlasništvo u medijima kod nas vrlo često nije i jamstvo novinarske slobode, dobrim dijelom zbog netransparentne i nestalne, nesigurne vlasničke strukture, upozorava HND u svom priopćenju i poručuje da Vlada još uvijek ima priliku ispraviti ono što je ovih mjeseci propustila učiniti.