Danas predstavljene mjere, smatra HDZ-ov Ivan Šuker, na tragu su onoga što Vlada radi zadnje dvije godine, a to je... ništa.

'Ovo što se događa na prihodovnoj strani mi je naprosto smiješno, a rashodovna strana... govoriti da će se smanjiti ovdje ili ondje; treba pogledati koliko im je ostalo iz prošle godine neplaćenih računa. I ovaj rebalans proračuna nije posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je ova Vlada promijenila i to će vjerojatno prepoznati Europska komisija. Međutim, vrlo je interesantno kako novu rashodovnu stranu misle uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti, jer ovo što uzimaju iz II. stupa mirovinskog, to je obaveza u nekoj budućnosti, a prema metodologiji ESO 2010. i prema novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, to se naprosto mora prikazati. Oni uzimaju novac koji će netko u budućnosti dobivati. To je u budućnosti opet nekakav trošak, nije čisti prihod. I to je jednokratan prihod', rekao je Šuker.

Jedna od mjera bit će i uzimanje dobiti javnih poduzeća. 'Sjetite se samo kako su komentirali kada je HDZ-ova Vlada 2011. donijela sličnu odluku. Drugo, ako se ne varam, strateški program ove Vlade za gospodarski oporavak su bile investicije koje će nositi javna poduzeća. To su rekli na početku, pa su odustali od toga, pa su ponovno rekli 2013. i sada treći put odustaju od toga. Ako prodaju CO, pitanje je što će biti s INA-om... Ne znam koje je to poduzeće koje bi moglo uplatiti značajnija sredstva u proračun', kazao je Šuker.

S obzirom na sve najavljene mjere, smanjena je i prognoza BDP-a sa 1,3 na 0,2 posto. Upitan očekuje li nas šesta godina recesije, Šuker je kazao: 'Čim je smanjeno na 0,2, to znači da smo u minusu. Jer kad pogledate ono što su prognozirali iz EK-a, oni su rekli da bi ove mjere koje su se trebale poduzeti, ali ne na ovaj način, smanjile gospodarsku aktivnost za jedan posto. Nažalost, ova Vlada u izbornu godinu ulazi bez provedenih reformi i ono što je najveći problem, prošle godine je ostalo puno toga neplaćenog iz proračuna, to se treba platiti ove godine i pitanje je što će biti s javnim financijama. Kreditni rejting i agencije su rekle svoje, Europska komisija je rekla svoje, Vlada je danas prešutno priznala da nije napravila ništa u protekle dvije godine i nalazimo se na deficitu od 20-ak milijardi koliki nikada nije bio u Hrvatskoj.'

Za Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista jasno je da Vlada pokušava kroz rashodovnu stranu smanjiti pritisak na proračun, a na prihodovnoj strani smanjivati samo zaduženje države. 'To je jedna računovodstvena kombinacija. To se ne može podržati jer je izostala rasprava u parlamentu o tome, a drugo jer ova Vlada u raspolaganju državnom imovinom dobila kompletne ovlasti o raspolaganju i upravljanju državnom imovinom, a nije napravila ni milimetar pomaka da državna imovina ostvaruje prihode, recimo barem 10 posto više nego što je to bilo godinu dana prije. Državna imovine od 33 milijarde kuna procijenjene vrijednosti mjesto je gdje bi država mogla ostvarivati daleko veće prihode, što znači da nema novog poreznog opterećenja', kazao je Lesar.

Što se pak tiče konkretnih mjera, odnosno primjerice prebacivanja beneficiranog dijela iz II. u prvi mirovinski stup, Lesar podsjeća da inicijalno oni koji mirovinu ostvaruju po posebnim propisima nisu ni trebali biti u II. stupu.

'Što sad ova mjera znači? Da će ne čekajući pojedinačni odlazak u mirovinu, sve osiguranike koji u mirovinu idu po posebnim propisima istog trenutka izvući iz drugog stupa i prebaciti samo u generacijsku solidarnost. Na visine njihovih mirovina taj manevar neće utjecati, kao što ni dosad nisu utjecale, jer je činjenica da nisu dobivali mirovine iz drugog stupa, ali problem je u tome da ljudi nemaju te informacije i emotivno reagiraju i kažu 'to je naš novac'. Da, to je točno, to je vaš novac, ali vi time niste mogli ni dosad raspolagati. A drugo što je bitno, 2/3 novca mirovinski fondovi su uložili u državne obveznice. Hoće li Vlada samo povući te obveznice iz mirovinskih fondova, tehnički način operacije vjerojatno nije još objašnjen. To je što se tiče II. mirovinskog stupa, ali ono može imati drugu posljedicu, a to je slabljenje pozicije mirovinskih fondova na financijskom tržištu. Kako će financijsko tržište na to reagirati, ja doista ne mogu procijeniti', rekao je Lesar dodavši kako se on inače zalaže za to da se II. mirovinski stup pretvori u dobrovoljni.

Osvrnuo se Lesar i na povlačenje dobiti iz javnih poduzeća. 'Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od 12,4 milijarde, kao što je to jučer bilo rečeno, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti', smatra Lesar.

Što se pak tiče smanjenja mase plaća, Lesar kaže: 'Ako se sredstva za masu plaća smanjuju, samo su dva načina - da se smanji broj korisnika, to su otkazi, ili da se dira u druga materijalna prava, ne plaće nego dodaci, prava koja postoje, što krajnjem korisniku znači manja primanja. Manja primanja će vjerojatno imati pozitivan učinak na proračun, ali negativan s obzirom na to da i plaće u privatnom sektoru padaju, imat će negativan učinak na potražnju roba i usluga u Hrvatskoj, što će u konačnici rezultirati manjim poreznim priljevom.'

S ovim mjerama stigla je i korekcija prognoze rasta BDP-a sa 1,3 na 0,2 posto. 'Za dva dana će biti nova korekcija, mislim, te korekcije prognoza rasta BDP-a zavisno od koga dolaze, ali, ponavljam, dosad deset puta ocjenu da se Vladin plan rasta BDP-a ove godine temeljio na povećanju izvoza kojeg nema, povećanju investicija kojih nema, povećanju potrošnje na tržištu koje se također nije dogodilo. Dakle, na tri staklene noge koje su bile umjetno napumpane da bi došli do procjene od 1,8 posto', zaključio je Lesar.