Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, pozvao je u srijedu vlasti u toj zemlji da nastave brzo provoditi reforme, a posebice je istaknuo potrebu izmjena izbornog zakona
O sadašnjem stanju u BiH na dvodnevnoj su sjednici u Sarajevu raspravljali predstavnici država-članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a Schmidt je nakon toga novinarima kazao kako je zajedničko stajalište međunarodne zajednice da će nastaviti pomagati BiH "koliko god to bude potrebno" ali istodobno očekuju da ta zemlja provede reforme na koje se sama obvezala a preduvjet su približavanja članstvu u EU.
Reformu izbornog sustava, kako je potvrdio Schmidt, svi smatraju prioritetnom jer na provedbu čekaju sve presude Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio kako BiH krši prava svojih građana jer neke od njih eliminira iz izbornog procesa temeljem njihove entičke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
vezane vijesti
"Integriret izbornog procesa mora se osigurati", kazao je visoki predstavnik pojašnjavajući kako je to jedinstveno stajalište svih članica Upravnog odbora PIC-a.
To tijelo čine najutjecajnije zapadne države kao i Turska koja ujedno predstavlja Organizaciju islamske konferencije (OIC) a članica je i Rusija no ta država već više od dvije godine ne sudjeluje u radu ovog tijela i uporno traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Moskva je također blokirala potvrdu imenovanja Schmidta na dužnost visokog predstavnika na Vijeću sigurnosti UN što koriste dužnosnici iz reda bosanskih Srba predvođeni Mioradom Dodikom u osporavanju mandata njemačkog političara.
Dodik je posebice zabrinut nagađanjima da bi Schmidt mogao posegnuti za širokim ovlastima koje ima i nametnuti zakon kojim se regulira status države imovine odnosno imovine koju je današnja BiH naslijedila od bivše SR BiH.
To pitanje nije riješeno još od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a jedan je od uvjeta kako bi se OHR zatvorio.
Schmidt je u srijedu ponovio kako se to pitanje mora riješiti, a pojasnio je kako za sada nema planove nametati zakone odnosno kako OHR planira ponuditi tehnička rješenja koja bi onda provele domaće vlasti.
Dodik odbija dopustiti donošenje zakona kojim bi se državna imovina i formalno uknjižila kao vlasništvo daytonske BiH inzistirajući na tvrdnji da pripadaju isključivo entitetima. Evetualno nametanje zakona o državnoj imovini Dodik je proglasio "crvenom crtom" nakon koje bi bio spreman krenuti u secesiju RS.
Schmidt mu je u srijedu poručio kako će međunarodna zajednica u tom slučaju odlučno reagirati i spriječiti pokušaje ugrožavanja cjelovitosti BiH.
