Američka vojska u utorak je kroz Hormuški tjesnac provela 40 trgovačkih brodova s ukupno 18 milijuna barela nafte, najviše od početka rata, potvrdila su CNN-u dvojica američkih dužnosnika. Prije izbijanja sukoba prije nešto više od šest mjeseci tjesnacem je dnevno prolazilo oko 20 milijuna barela
Sjedinjene Države angažirale su zračne, pomorske i svemirske kapacitete kako bi istodobno napadale iranske položaje, odbijale valove dronova i štitile trgovačke brodove. Neutralizirane su i protubrodske krstareće rakete, javlja CNN.
Washington je ratnu strategiju usmjerio na Hormuški tjesnac: napade na iranske vojne kapacitete uz obalu, pratnju brodova i pomorsku blokadu iranskih luka. Cilj je pojačati gospodarski pritisak na iransko vodstvo.
Unatoč uspješnoj operaciji, američki dužnosnici ne očekuju brz završetak sukoba. Energetske kompanije i dalje smatraju da je prolazak tjesnacem vrlo rizičan, čak i uz vojnu zaštitu, dok visoke cijene energije izazivaju potrese na globalnom tržištu obveznica.
Operacije usmjerene na preostale dijelove iranskog nuklearnog programa zasad su potisnute u drugi plan. Američko Središnje zapovjedništvo dobilo je nalog usredotočiti se na tjesnac i spriječiti promet nafte kroz iranske luke.
Donald Trump nedavno je naznačio da je spreman ostaviti iranske zalihe visokoobogaćenog uranija zakopane i nadzirati ih satelitima, premda je ranije tvrdio da je osiguravanje tog materijala jedan od ratnih prioriteta.
Pogođeno gotovo 60 vojnih ciljeva
Američke snage u utorak su pogodile gotovo 60 ciljeva oko tjesnaca, uključujući protuzračnu obranu, radare, pomorska sredstva, kapacitete za polaganje mina i komunikacijske objekte.
Napadi će se nastaviti jer Iran može obnoviti dio uništenih kapaciteta. Jedan dužnosnik tu je strategiju usporedio s ‘košenjem trave’ – iranske sposobnosti moraju se neprestano uništavati kako ne bi ugrožavale trgovačku plovidbu.
Američka blokada, prema tvrdnjama Washingtona, od srpnja je potpuno zaustavila iranski izvoz nafte.
Trump je u srijedu rekao da posljednji napadi nisu bili ograničeni na radare kojima je Iran pratio brodove. ‘Pokušavali su vidjeti brodove. Sada ih ne mogu vidjeti jer nemaju radar – uništili smo ga. Prošle noći uništili smo i mnogo više od radara’, izjavio je u Ovalnom uredu.
Nije precizirao što je još pogođeno, ali je ponovio da SAD kontrolira tjesnac te može istodobno napadati iranske položaje i štititi brodove. Još nije jasno hoće li ta strategija prisiliti Iran na kapitulaciju.
Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je u ponedjeljak tjesnacem prošlo više od 17 milijuna barela, što je također bio ratni rekord.
‘To nije iranska kontrola tjesnaca’, poručio je.
Tjesnac je sve slabija poluga Iranu
Američki dužnosnici smatraju da tjesnac Iranu sve manje služi kao sredstvo pritiska. Teheran ipak prijetnjama trgovačkim brodovima još može utjecati na promet, a brodarske kompanije sumnjaju da Washington može dugoročno održavati sadašnji sustav zaštite.
Administracija tvrdi da tjesnacem prolazi više nafte nego što pokazuju javni podaci jer brodovi radi izbjegavanja otkrivanja isključuju transpondere. To je u utorak učinila većina, ako ne i svih 40 brodova pod američkom pratnjom.
Unatoč tvrdnjama Bijele kuće o ‘potpunoj kontroli’ plovnog puta, predstavnici industrije i analitičari smatraju da SAD još nije dokazao da može pouzdano zaštititi promet.
‘Administracija nije izgradila osobitu vjerodostojnost. Čak i ako su dnevni skokovi prometa stvarni, ne poznajem nikoga tko vjeruje da je prosjek toliko visok’, rekao je izvor iz industrije.
Brodarske kompanije odluke donose od slučaja do slučaja. Cijena najma naftnog tankera za prolazak tjesnacem prema nekim je procjenama premašila 500.000 dolara dnevno, dok su troškovi osiguranja i dalje visoki. Posebno su oprezni tankeri s ukapljenim prirodnim plinom jer bi pogodak drona, mine ili projektila mogao imati katastrofalne posljedice.
SAD planira nastaviti napade
Američka vojska planira nastaviti uništavati obnovljene iranske kapacitete i redovito pratiti brodove kroz koridor očišćen od mina. Do idućeg mjeseca želi ga proširiti kako bi brodovi mogli slobodnije manevrirati i kako bi tjesnacem prolazilo više nafte.
Raniji pokušaj takve operacije, nazvan Projekt Sloboda, propao je nakon što je iznenadio saveznike u Zaljevu, posebno Saudijsku Arabiju. Okolnosti su se u međuvremenu promijenile: zbog napada hutista na Saudijsku Arabiju regionalni partneri sada snažnije podupiru američke operacije pratnje.