nabava borbenih zrakoplova

Viceadmiral Robert Hranj: Teško je govoriti o cijeni...Mi se u ovoj fazi ne opterećujemo tim pitanjem

15.01.2020 u 21:28

Bionic
Reading

Nakon višemjesečnih priprema Hrvatska je službeno zatražila ponude za borbene avione. Ponuda za nove avione zatražena je od SAD-a i Švedske, a za rabljene od Francuske, Italije, Norveške, Grčke i Izraela.

Hoće li drugi pokušaj nabave borbene eskadrile proći uspješnije nego prvi, koliko će koštati i hoće li zaista biti završen u mandatu ove Vlade u emisiji HRT-a Tema dana govorio je viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga.

Upitan zašto baš ovih sedam država viceadmiral je detaljno obrazložio odluku. 'Prije pet mjeseci smo poslali pisma kojima smo tražili interes drugih država da nam ponude avione. Naveli smo kriterije za ponude. Radi se o 12 aviona 4. generacije koji moraju biti u službi još 25 i više godina te moraju biti proizvedeni u državama EU-a ili NATO-a. Poslali smo pismo u 26 država i jednu agenciju. Kad smo analizirali odgovore došli smo do ovog rezultata. Kad govorimo o novim avionima radi se o američkom F16 i švedskom Gripenu. Kod korištenih aviona radi se o F16 Grčke, Izraela i norveške, odnosno Eurofighteru iz Italije i Rafal iz Francuske', objasnio je Hranj.

Na pitanje o cijeni, odnosno gornjoj granici do koje se može ići, rekao je da je teško govoriti o cijeni. 'Ona ovisi o mnogo faktora. Ovisi o stanju aviona, o načinu dogovora tog posla. Mi se u ovoj fazi ne opterećujemo tim pitanjem. To će svakako biti jedan od ključnih elemenata u završnoj selekciji najbolje opcije. Odluka će ovisiti između ostalog i o načinu financiranja koje će se dogovoriti s državom iz koje bi se uzeo avion', rekao je viceadmiral.

Na pitanje kakvo je jamstvo da će ovaj puta biti uspješno?, odgovara: Nitko ne može garantirati da će biti uspješno, nema 100%-tnog jamstva da će to biti dobro. Međutim, ovaj puta imamo povjerenstvo koje je sastavljeno od predstavnika iz više ministarstava i agencija, bogatiji smo za ogromno iskustvo prvog procesa i vjerujem da ćemo, ako ništa drugo, svi u povjerenstvu dati sve od sebe da ovaj proces uspije.

 Govorio je i kako se također direktno razgovara s nekim državama. 'Mi smo direktno razgovarali s mnogim zemljama - SAD-om, Francuskom, Italijom, Švedskom. I dalje ćemo direktno razgovarati sa svim zainteresiranim državama kako u objašnjavanju i pojašnjavanju njihovih odgovora na naša pitanja tako i možda sutra u nekom ozbiljnijem neposrednom razgovoru. To prije svega ovisi o odluci na koji način ćemo u konačnici i nabavljati avion', rekao je.

Na pitanje kako to da je ponovno Izrael u igri nakon neuspješnog prvog procesa viceadmiral je rekao da će se puno više znati nakon što se dobije odgovor i od Izraela.

'Izrael je, kao i ovih ostalih šest država, zadovoljio uvjete u našem pismu kojim smo tražili interes. Tako da smo u želji da budemo objektivni i transparentni poslali i Izraelcima zahtjev za ponudom. Njihov odgovor će nam dati malo više detalja o tome jesu li uspjeli otkloniti one prepreke iz prošlog pokušaja', rekao je Hranj.

Upitan hoće li postupak biti završen u mandatu ove Vlade, rekao je da ne bi govorio o mandatima Vlade. 'Mi smo sebi zacrtali datum kad očekujemo odgovor. Dana 7. svibnja očekujemo prvi odgovor država. Nakon toga dali smo sebi i njima dva mjeseca za procjenu njihovih ponuda. Ako nešto treba popravljati, ako nam nešto nije jasno to ćemo validirati u iduća dva mjeseca. I onda u konačnici nakon toga još smo si dali jedan mjesec za konačnu analizu i procjenu ponuda u želji da do kolovoza odaberemo najbolju opciju za Hrvatsku i to onda ponudimo hrvatskoj Vladi', objasnio je.

MIG-ovi bi se trebali početi prizemljivati 2023. godine, a za nabavu aviona potrebno je više od dvije godine. Stoga je i logično pitanje hoćemo li se naći u situaciji da kao članica NATO-a nećemo moći ispunjavati svoje obaveze. Viceadmiral je rekao kako se nada da će se donijeti odluka koji avion i od koga kupiti.

'Nadam se da ćemo riješiti pitanje aviona do tada. U svakom slučaju postoji i drugi načini kako riješiti pitanje nadzora našeg neba. Mi kao članica NATO-a imamo određene opcije na raspolaganju. Države NATO-a mogu pružati pomoć, tako se radi primjerice Sloveniji, Albaniji, Islandu. Postoje modeli i ja se samo nadam da to neće biti dugotrajno rješenje i da ćemo u međuvremenu riješiti pitanje aviona za Hrvatsk'u, rekao je Hranj.

Dodao je da kad se radi o avionima 4. generacije kako smo poprilično dobri po pitanju infrastrukture. 

'No, morat će se malo nadograditi. A pitanje pilota je uvijek izazovno pitanje. Prije svega moramo dobiti više mladih ljudi koji se odlučuju za pilotski poziv. Planiramo i obuku za naše pilote i tehničare. Čim budemo imali naznaku o kojem se modelu aviona radi krenut ćemo u realizaciju obuke', rekao je viceadmiral Hranj.