Udruga veterinarskih organizacija Hrvatske u ponedjeljak je izvijestila kako je uputila otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću vezano uz kako navode, "sporni natječaj" nadležnog ministarstva za dodjelu poslova javnih ovlasti u veterinarstvu koji vodi gašenju najmanje 15 seoskih ambulanti i ostavlja pedesetak gradova i općina bez veterinara
Od premijera traže obustavu provedbe natječaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do izrade procjene učinka na dostupnost veterinarske skrbi, izmjenu kriterija i povratak na kriterije po kojima je dostupnost usluge na terenu presudna, a ne broj zaposlenih, kao i javnu objavu prihoda svih ovlaštenih organizacija po osnovi javnih ovlasti, budući da je riječ o javnom novcu.
Traže također od premijera "da naloži nadležnima da ih konačno prime i da se argumenti struke saslušaju prije nego što posljedice postanu nepovratne".
Udruga u pismu navodi kako bi zbog spornog natječaja Ministarstva poljoprivrede za dodjelu poslova javnih ovlasti u veterinarstvu 50-ak hrvatskih općina i gradova moglo ostati bez lokalnog veterinara, a najmanje 15 seoskih ambulanti je pred zatvaranjem.
vezane vijesti
Podsjetili su kako mjesecima upozoravaju na taj problem, tri puta su i prosvjedovali, no ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je 1. srpnja odbio zahtjev za obustavom natječaja.
Natječaj, kažu, nagrađuje veličinu, a ne dostupnost, odnosno kriteriji natječaja su posloženi tako da presudno vrijedi broj zaposlenih, dok dostupnost usluge na terenu - koja je desetljećima bila osnovni kriterij, vrijedi gotovo ništa.
Posljedica toga je da se veterinarska organizacija s četrdesetak djelatnika može javiti na natječaje za sve općine i gradove u Hrvatskoj te ih redom dobivati, zahvaljujući bodovima za svakog djelatnika.
Iz navedene udruge kažu da se prvi put događa da jedina ambulanta u općini gubi ovlast čim se na to područje javi veća organizacija.
Navode primjer Duge Rese gdje 20 godina radi domaća ambulanta koja je ovlaštena za poslove javnih ovlasti u veterinarstvu. Na isti natječaj javila se i Veterinarska stanica Karlovac, udaljena više od 20 kilometara. Po kriterijima natječaja ovlast dobiva Karlovac.
To znači, kažu iz udruge, da lokalni veterinar smije liječiti životinju, ali kod sumnje na zaraznu bolest mora zvati kolegu iz Karlovca koji je završio isti fakultet i ima istu licencu da on ponovno utvrdi istu sumnju i uzme uzorke, što se plaća iz državnog proračuna.
Tvrdnja da "to ne stvara trošak jer ne plaća vlasnik životinje" nije točna - plaća porezni obveznik, i to više nego da je posao obavio jednako stručan lokalni veterinar, koji bez javnih ovlasti neće financijski preživjeti, objašnjavaju iz udruge.
Iznose i primjer Varaždinske županije gdje prema sadašnjim kriterijima Veterinarska stanica Varaždin preuzima čak 22 općine, dok preostale četiri veterinarske stanice na istom području dobivaju ukupno tek šest općina, iako zajedno zapošljavaju čak 34 veterinarska djelatnika.
"Ako su to dobri kriteriji, molimo Vladu da javno objasni gdje je u toj računici logika dostupnosti na koju se Ministarstvo poziva", ističu iz udruge.
Navode i kako se poslovi javnih ovlasti financiraju iz proračuna, a pojedine organizacije s 40-tak djelatnika ostvaruju godišnje prihode blizu osam milijuna eura, znatnim dijelom upravo iz tih poslova.
Stoga predlažu da nadležne službe pripreme i javno objave izvješće o prihodima svih ovlaštenih veterinarskih organizacija za prošlu godinu, raščlanjeno na poslove javnih ovlasti i službene kontrole. "Neka hrvatska javnost sama, na podacima, prosudi čiji zahtjev štiti javni interes, a čiji privatni", napominju.
U pismu također ističu kako se resorni ministar Vlajčić javno poziva na mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Navode kako je Ministarstvo Agenciju 2. lipnja pitalo smije li prednost dati onome tko ima sjedište u općini - formulaciju koju struka nikad nije tražila i zatražilo odgovor u tri dana.
Agencija je odgovorila usko, o pristupu natječaju, i izričito navela da mišljenje daje "isključivo s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, ne ulazeći u posebne propise" koji uređuju veterinarstvo. Napisala je i da uvjeti natječaja moraju "primarno osigurati svrhu javnih ovlasti, odnosno zaštitu zdravlja životinja".
Agencija, dakle, kažu iz udruge, nije ocjenjivala ni Zakon o veterinarstvu, ni kriterij broja zaposlenih, a upravo se time ministar brani. U svom očitovanju Odboru za poljoprivredu od 6. srpnja to isto mišljenje ne spominje nijednom riječju.
Iz udruge stoga postavljaju pitanje zašto ministar isti dokument citira građanima, a prešućuje ga Saboru.
Udruga je uz otvoreno pismo priložila i dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upućen AZTN-u vezano uz tumačenje natječaja te odgovor Agencije.
