Šesnaest država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, traži veća izdvajanja za kohezijsku, poljoprivrednu i ribarstvenu politiku u novom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Skupina država, koja sebe naziva ‘Prijatelji kohezije’, upozorava da bi rezovi u tim područjima mogli ozbiljno pogoditi slabije razvijene članice i ugroziti daljnji gospodarski razvoj Unije
Zajedničku inicijativu potpisale su Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Mađarska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.
U dokumentu upozoravaju da su Kohezijska politika, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i Zajednička ribarstvena politika (ZRP) među najvidljivijim europskim politikama za građane te da su upravo one suočene s realnim smanjenjem sredstava, unatoč planiranom rastu ukupnog europskog proračuna.
vezane vijesti
Hrvatska ne želi manje novca iz Bruxellesa
Prema prijedlogu Europske komisije, sredstva za koheziju i poljoprivredu pala bi sa sadašnjih 60 posto ukupnog proračuna na 44 posto. Države potpisnice zato traže povećanje nacionalnih alokacija i upozoravaju da se ključne razvojne politike ne smiju dodatno smanjivati.
Kako piše Hina, državna tajnica za europske poslove Andreja Metelko Zgombić izjavila je da Hrvatska jasno traži da sredstva iz novog višegodišnjeg financijskog okvira ne budu manja od onih koja trenutno koristi.
‘Tražimo da te nacionalne alokacije iz europskog proračuna nikako ne mogu biti manje od onih koje sada imamo’, poručila je nakon sastanka Vijeća za opće poslove EU-a, dodavši kako je za Hrvatsku važno da se osigura nastavak financiranja iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), posebice financiranje željezničke pruge od riječke luke do mađarske granice.
U zajedničkoj izjavi ‘Prijatelji kohezije’ ističu kako kohezijska politika ne bi smjela postati univerzalni alat za financiranje svih kriznih situacija u Europi, upozoravajući na sve češće preusmjeravanje tih sredstava za nove prioritete poput sigurnosti, obrane ili migracija.
Spor oko otplate zajedničkog duga
Velik dio rasprave vodi se i oko otplate zajedničkog europskog duga nastalog tijekom pandemije koronavirusa. Novi višegodišnji financijski okvir uključuje i sredstva za vraćanje kredita iz programa Next Generation EU, a procjenjuje se da bi godišnja otplata kamata i glavnice od 2028. mogla dosezati između 25 i 30 milijardi eura.
Skupina država traži postupniju otplatu zajedničkog duga te ukidanje rabata, odnosno posebnih povrata i popusta koje neke bogatije članice imaju pri uplati u europski proračun.
Hrvatska pritom posebno naglašava važnost nastavka financiranja prometnih projekata kroz Instrument za povezivanje Europe, uključujući željezničku prugu od riječke luke do mađarske granice.
Bogatije članice žele drugačije prioritete
Europska komisija sredinom srpnja prošle godine predstavila je prijedlog sedmogodišnjeg proračuna vrijednog dva bilijuna eura. Od toga bi čak 865 milijardi eura bilo usmjereno kroz nacionalne i regionalne planove partnerstva, koji bi obuhvaćali kohezijsku politiku, ruralni razvoj, ribarstvo, sigurnost hrane, migracije i unutarnju sigurnost.
Istodobno, dio država članica, predvođen bogatijim sjevernim zemljama, traži manji ukupni proračun i veće usmjeravanje sredstava prema obrani, sigurnosti i jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva.
Danska ministrica za europske poslove Marie Bjerre poručila je da EU ne može ‘nastaviti trošiti sve više i više na tradicionalna područja’, misleći pritom na poljoprivredu i kohezijsku politiku.
Njemački kancelar Friedrich Merz također se više puta usprotivio ideji novog zajedničkog zaduživanja EU-a.
Rasprava o novom europskom proračunu bit će jedna od ključnih tema nadolazećeg samita Europske unije u lipnju.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.
