Odnosi dviju zemalja već su dulje vrijeme prilično zategnuti, otkad se Hrvatska zdušno pridružila sankcijama Europske unije protiv Rusije zbog aneksije Krima i destabilizacije Ukrajine, a kulminirali su izglasavanjem takozvanog lex Agrokora, kojim je naša država preuzela upravljanje nad koncernom Agrokor i na led stavila potraživanja ruskih banaka prema toj kompaniji.

Razina zapanjujuće nonšalancije prema odnosima s moćnom zemljom poput Rusije očitavala se u činjenici da više od godinu dana uopće nismo imali veleposlanika u Moskvi, dok dužnost nije preuzeo iskusni diplomat Tonči Staničić u rujnu ove godine.

Pobrojali smo šest neuralgičnih točaka na kojima se sudaraju hrvatski interesi s ruskima i koji će se svakako naći na meniju političkih razgovora u Moskvi sredinom mjeseca.

1. Agrokor

Situacija u posrnulom hrvatskom koncernu Agrokoru sigurno će biti središnje mjesto u razgovorima dviju strana. Hrvatska predsjednica, iako nema ovlasti za gospodarska pitanja, za ovo putovanje bit će posebno brifirana u Vladi. Kao prethodnica joj je u Moskvu otputovala Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, koja je prošlog tjedna sudjelovala na zasjedanju Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Hrvatskoj strani je važno, bez posrednika, saznati kako Kremlj gleda na situaciju u Agrokoru, uzimajući u obzir činjenicu da su ruske banke investirale milijarde i očekuju da im se vrati taj novac. Uostalom iz Sberbanka, preko njihovog drugog čovjeka, Maksima Poletaeva, prije nekoliko dana i otvoreno je stigla prijetnja da će tražiti od Hrvatske da plati Agrokorov dug jer je država nacionalizirala tu tvrtku.

2. Ukrajina

Zbog situacije u Ukrajini hrvatsko-ruski odnosi i jesu prvotno zahladnili. Nakon što je Europska unija i shodno tome Hrvatska uvela sankcije Rusiji službena Moskva uzvratila je protumjerama. I dok su neke zemlje Europske unije, poput Slovenije, nastojale sačuvati dobre odnose s Moskvom igrajući na kartu da su ih veliki igrači unutar EU-a prisilili na uvođenje sankcija, Hrvatska se ponašala kao da joj Rusija uopće nije bitna. Situacija se zakomplicirala nakon dolaska Andreja Plenkovića na mjesto hrvatskog premijera, čije inicijative i bezrezervna podrška Ukrajini iritiraju Moskvu. Ideja hrvatskog predsjednika Vlade da se na istoku Ukrajine primijeni model reintegracije istočne Slavonije u državno-pravni sustav Hrvatske u Moskvi je dočekana na nož, a iz Kremlja zamjeraju i to što se u sukobu na istoku Ukrajine hrvatski plaćenici bore na strani Kijeva.

3. Inicijativa tri mora

Predsjednica će svakako morati objašnjavati da Inicijativa tri mora nije usmjerena protiv Rusije. Hrvatska predsjednica je prije sastanka Inicijative u Varšavi, na kojem je poseban gost bio američki predsjednik Donald Trump, već davala izjave kako Inicijativa nije protiv Rusije (ni protiv Njemačke i EU-a) i da nije američki trojanski konj u Europi. Neki političari, poput Kreše Beljaka, smatraju da se radi o svojevrsnom sanitarnom kordonu prema Rusiji.

4. Hrvatska se protivi gradnji Sjevernog toka

Hrvatska se protivi izgradnji Sjevernog toka II, zajedničkog njemačko-ruskog projekta, jer želi izgraditi LNG terminal na Krku, a on bi bio konkurencija ruskom plinu. Eurozastupnica HDZ-a Ivana Maletić je u travnju ove godine pozvala europske institucije da zaustave taj projekt. Europska unija i SAD podupiru gradnju terminala na Krku jer će doprinijeti diversifikaciji opskrbe plinom u Europi, o kojem je, posebno ona istočna, još uvijek i u velikoj mjeri ovisna.

5. Zagađenje u Slavonskom Brodu

Ono što bi konkretno moglo biti finalizirano rješavanje je problema zagađenja okoliša iz rafinerije u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, a koja jako utječe na kvalitetu života u Slavonskom Brodu. Na sastanku međuvladine komisije najavljeno je da će hrvatski distributer plina Crodux uskoro potpisati ugovor s ruskim Zarubežnjeftom o izgradnji kraka plinovoda do rafinerije, čime bi se već sljedeće godine riješio problem zagađenja koji muči stanovništvo Slavonskog Broda.

6. Situacija u Bosni i Hercegovini

Nastavno na zagađenje koje uzrokuje rafinerija u Bosanskom Brodu, na stolu će se kao tema sigurno naći situacija u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska u Vladimiru Putinu vidi svog glavnog zaštitnika, a hrvatska politika u Bosni i Hercegovini, preciznije tamošnji HDZ i njegov čelnik Dragan Čović, u posljednje vrijeme je bliža Banjoj Luci nego Sarajevu. Tu bi moglo doći i do slaganja s ruskim predsjednikom, posebno u odnosu prema islamskom radikalizmu. Poznato je to da Rusija u Siriji pomaže tamošnju vlast u ratu, kako Kremlj to prezentira, protiv islamskih radikala i džihadista, a hrvatska predsjednica upozorava na opasnost od onih u BiH koji se nakon što su se kao plaćenici borili na Bliskom istoku vraćaju kući, ali ostaju prijetnja kao vojnici globalnog islamskog terorističkog pokreta.