Na Ekonomskom institutu danas je održan skup 'Utjecaj turizma na tržište nekretnina: Kako učiniti turizam održivim?' u sklopu kojeg su prezentirani rezultati navedenog znanstveno-istraživačkog projekta, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Najvažnije rezultate istraživanja ove veome aktualne i za Hrvatsku vrlo važnu teme prezentirala je voditeljica projekta Maruška Vizek, a u raspravi su sudjelovali Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma; Mirko Bulić, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja te Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku te suradnik na TOURCRO projektu.

Hrvatska se suočava s ekonomskim i društvenim izazovima uslijed intenzivne i visoko sezonalne turističke aktivnosti te dominacije obiteljskog smještaja u strukturi smještajnih kapaciteta, a koji su identificirani u sklopu provedbe projekta. Veliki naglasak stavljen je na identificiranje različitih aspekata turističke aktivnosti koji mogu imati značajan utjecaj na formiranje cijena i priuštivosti stambenih nekretnina, kao što su intenzitet turističke potražnje, sezonalnost turizma, ranjivost jedinica lokalne samouprave na turističku aktivnost, struktura smještajnih kapaciteta i proces konverzije stambenih jedinica u smještajne jedinice za kratkoročni turistički najam.

Jednice lokalne samouprave - općine i gradovi - poslužile su kao uzorak u empirijskoj analizi usmjerenoj na razdoblje od 2012. do 2022. godine. U sklopu projekta dosad je nastalo šest znanstvenih radova: četiri su objavljena u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima iz područja turizma i ekonomije, jedan je u postupku recenzije u znanstvenom časopisu, a jedan je trenutno u formi radnog materijala.

Rezultati prvog rada, naslovljenog 'Učinak turističke aktivnosti na priuštivost stanovanja', objavljenog 2021. u časopisu Annals of Tourism Research, sugeriraju da što je turistička sezona u nekoj lokalnoj jedinici kraća, odnosno što je turistička aktivnost koncentriranija tijekom srpnja i kolovoza, izraženija je vjerojatnost smanjene priuštivosti stanovanja u odnosu na lokalne jedinice koje imaju dulju sezonu. Iz ovog istraživanja se može zaključiti da čak i lokalna jedinica koja bilježi intenzivnu turističku potražnju i izrazito je ranjiva na turističke oscilacije, može spriječiti smanjenje priuštivosti stanovanja inzistiranjem na produljenju trajanja sezone i razvoju ponude koja može omogućiti cjelogodišnji turizam.

Valja napomenuti i da tamo gdje je turistička sezona kraća dominira obiteljski smještaj, što znači da povećanje udjela kolektivnog smještaja - bilo da je riječ o hotelima, hostelima, kampovima ili primjerice kapacitetima u lječilišnom turizmu - može ublažiti negativni učinak turističke aktivnosti na priuštivost stanovanja u tim jedinicama.

U radu 'Prostorna prelijevanja turističke aktivnosti na cijene stambenih nekretnina: Slučaj Hrvatske', objavljenom 2022. u časopisu Tourism Economics, sugerira se da su povećanje intenziteta turističke potražnje i veći udio obiteljskog smještaja u ukupnim kapacitetima u lokalnim jedinicama povezani sa povećanjem cijena stanova u tim jedinicama, no uvjerljivo najveći utjecaj na povećanje cijena stanova ima povećanje udjela stambenog fonda koji se koristi u svrhu turističkog smještaja. Empirijska analiza je također pokazala da se učinci intenzivnije turističke aktivnosti na rast cijene stanova šire, prvo na okolne lokalne jedinice, a zatim i na čitavu državu. Dakle, cijene nekretnina u dijelovima zemlje koje se ne bave turizmom također se povećavaju kao posljedica konverzije stambenih jedinica u turističke u turističkim mjestima.

Rezultati rada 'Učinak strukture smještajnih kapaciteta na cijene stambenih nekretnina: Slučaj Hrvatske', objavljenom ove godine također u časopisu Tourism Economics, ukazuju na to da je utjecaj intenzivnije konverzije stanova u jedince za turistički najam na rast cijena stanova deset puta veći u odnosu na utjecaj intenzivnije turističke potražnje na rast cijena stanova. Na cijene utječu i promjene u strukturi smještajnih kapaciteta: povećanje udjela hotela i kampova blago povećavaju vrijednost stanova, dok povećanje udjela privatnog smještaja blago smanjuje vrijednost stanova. Zapravo, hoteli i kampovi povećavaju kvalitetu života uređujući plaže, šetnice, parkove, igrališta i druge sadržaje koji su sastavni dio njihove ponude, što onda povećava i vrijednost stambenih nekretnina. S druge strane, tamo gdje raste udio obiteljskog smještaja, zbog povećanja buke i otpada, narušenog urbanog funkcioniranja i smanjene socijalne održivosti dolazi do smanjenja kvalitete života, što može dovesti do blagog pojeftinjenja stambenih nekretnina.

Rad 'Izrazita sezona, nizak rast: utjecaj turističke sezonalnosti i ranjivosti na pojavu brzorastućih poduzeća', objavljen 2021. u časopisu Tourism Management, sugerira da što je turistička sezona kraća, a ranjivost na turističku aktivnost veća, manja je vjerojatnost da će se u takvim lokalnim jedinicama osnovati uspješna brzorastuća poduzeća. Pritom, primjetno je da izrazitija sezonalnost turizma ima otprilike pet puta veći negativni učinak na vjerojatnost pojave brzorastućih poduzeća u odnosu na samu turističku ranjivost tamo gdje je sezona kratka i ranjivost na turizam velika.

Rad 'Ekspanzija smještaja za kratkoročni turistički najam, seljenje stanovništva i urbana održivost u turistički intenzivnim i u turistički neintenzivnim lokalnim zajednicama: longitudinalna analiza', sugerira da se u turistički intenzivnim lokalnim jedinicama uslijed povećanja udjela obiteljskog smještaja bilježi pozitivan migracijski saldo useljavanjem novih stanovnika iz okolice, vjerojatno zbog većih prilika za zapošljavanjem. Istovremeno, u krajevima koji su toliko turistički razvijeni, povećanje udjela obiteljskog smještaja smanjuje migracijski saldo.Smanjenje broja neto useljavanja u turistički manje intenzivnim jedinicama se odvija uslijed iseljavanja stanovništva u druge županije te u inozemstvo. Iseljavanje iz tih krajeva uslijed povećanja obiteljskog smještaja posebice je intenzivno u gušće naseljenim mjestima sa starijim stanovništvom i većom nezaposlenošću. Na nacionalnoj razini, negativan utjecaj povećanja udjela obiteljskog smještaja u turistički manje intenzivnim mjestima na migracijski saldo nadvladava pozitivan utjecaj u turistički intenzivnim krajevima.