Islamska država prekinula je crpljenje nafte na šest polja kojima vlada u pokrajini Deir Ezor na istoku Sirije u strahu od američkih zračnih udara, rekli su u petak predstavnici te terorističke skupine
Sirijski opseravatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina udruga koja prikuplja podatke od široke mreže korisnika i aktivista, objavila je da su Sjedinjene Američke Države i njihovi arapski saveznici u četvrtak navečer i petak ujutro ponovno bombardirali naftna postrojenja koja je IS zauzeo u Deir Ezoru.
'Crpljenje nafte prekinuto je iz sigurnosnih razloga. Rad je stao na svim poljima osim na polju Coneco s kojeg se isporučuje plin potreban za proizvodnju struje u šest pokrajina', rekao je Letih al-Deiri, borac IS-a.
Od srpnja IS nadzire većinu pokrajine Deir Ezor i najvažnija naftna polja u toj regiji, navodi SOHR.
IS proizvodi više nafte nego sirijska vlada. Sirijsko ministarstvo za naftu procjenjuje da džihadisti crpe 80.000 barela nafte na dan, a za svoju proizvodnju kažu da je pala na 17.000 barela na dan.
Stručnjaci ocjenjuju da džihadisti ipak prozivode manje, oko 50.000 barela. Procjenjuju da IS nadzire sedam polja i dvije rafinerije na sjeveru Iraka te šest od deset naftnih polja u Siriji.
Njemačka vlada dala je u petak jasnu potporu zračnim napadima SAD-a i saveznika na baze Islamske države u Siriji, a britanski parlament uvjerljivom je većinom odobrio zračne udare protiv IS-a u Siriji, otvorivši put Kraljevskom zrakoplovstvu da se odmah priključi vojnoj akciji predvođenoj SAD-om.
Šest lovaca Tornado GR4 na Cipru stavljeno je u stanje pripravnosti nakon što je britanski premijer David Cameron sazvao sjednicu parlamenta i zatražio od zastupnika da odobre akciju te tako odgovore na službeni zahtjev iračke vlade.
Parlamentu je prije glasovanja poručio da ne očekuje trenutnu zračnu kampanju, dok je njegov ured priopćio kako bi manji broj vojnika mogao otići u Irak u roku od nekoliko sati radi navođena zračnih napada i, vjerojatno radi uvježbavanja iračkih i kurdskih snaga koji se bore protiv militanata IS-a.
Rezultat glasovanja 524 'za' i 43 'protiv' znači da će Velika Britanija krenuti u prvu vojnu akciju nakon bombardiranja Libije 2011. i priključiti se koaliciji predvođenoj SAD-om.
Dok su se arapske zemlje brzo priključile operaciji, tradicionalnim zapadnim saveznicima Washingtona trebalo je dulje vremena da odgovore na poziv američkog predsjednika Baracka Obame.
Prva je 19. rujna odgovorila Francuska, a od ponedjeljka to su učinile Australija, Belgija, Nizozemska i Danska.
