Prihvaćene ustavne promjene, kako piše najnoviji Glas Koncila, očito su vjerna slika političkoga raspoloženja i političkih interesa tzv. političkih elita koje su i ustavne promjene iskoristile samo dijelom za opće dobro čitave hrvatske nacije, a dijelom za promicanje svojih stranačkih interesa
U komentaru 'Upotreba ustavnih promjena' glavni urednik Ivan Miklenić smatra da su među prihvaćenim rješenjima, a koja su 'sporna i dugoročno loša', svakako na prvom mjestu odredbe koje označuju odustajanje od ustavne kategorije pune ravnopravnosti građana odnosno od načela 'jedan čovjek - jedan glas'.
Uvođenjem tzv. pozitivne diskriminacije za pripadnike nacionalnih manjina koje u stanovništvu Hrvatske tvore do 1,5 posto, u Hrvatskoj se, kako napominje, uvode ravnopravniji građani, i to po etničkoj pripadnosti. Isto tako, prihvaćenom ustavnom odredbom kategorija državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, kako dodaje, nema pravo na jedan glas po osobi.
Sporan je i referendum
'Zaista je iznenađujuće da su se političke elite složile i zajednički napustile koncept ravnopravnosti svih državljana, odnosno da su osporile inače općeprihvaćeno načelo po kojem ne smije među državljanima biti nikakve razlike na temelju bilo etničke pripadnosti, bilo nekih drugih razlika među državljanima, uključujući i prebivalište', navodi se u komentaru.
Smatra spornom i odredbu o referendumu koja predviđa da je za uspjeh referenduma dovoljna potpora natpolovične većine samo onih birača koji su izišli na referendum.
Nejasna je i prihvaćena odredba po kojoj se ukida obvezatno osnovno obrazovanje, a propisuje se da je u Hrvatskoj obrazovanje svakome dostupno pod jednakim uvjetima. Ozakonjuje li se tom odredbom da djeca stranih radnika ne moraju svoje obrazovanje ostvarivati u hrvatskim osnovnim školama, pita komentator.
Obrambeni rat
Posebnu pozornost, kako se napominje, zaslužuje nova Glava u hrvatskom Ustavu, koji se odnosi na prihvaćanje uvjeta da Hrvatska može pristupiti u punopravno članstvo Europske Unije, a koja propisuje i 'prijenos ustavnih ovlasti' na EU.
Ta uopćena pravna formulacija, iza koje se krije sadržaj potpuno nepoznat prosječnom hrvatskom građaninu, svakako označuje odricanje Republike Hrvatske od dijela svoga suvereniteta, navodi se u komentaru.
Komentator upozorava i na dobra rješenja, među kojima, što su u izvorišnim osnovama donesene poimence 22 nacionalne manjine te da je Republika Hrvatska nastala i 'pobjedom hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom Domovinskom ratu'.
'Bilo bi još bolje da je navedena i riječ 'obrambenom' jer bi time bila zapisana istina da je Hrvatska bila napadnuta, izložena agresiji', stoji, uz ino, u komentaru.
