Većina znanstvenika smatra da smo se time približili nekoj gornjoj granici mogućnosti ljudskog tijela, što znači da će ubuduće produljenje života ići znatno sporije (službeno dokumentiran najdugovječniji čovjek živio je 122 godine). No ima i mnogo ozbiljnih stručnjaka, liječnika, genetičara, informatičara i bogatih poduzetnika koji smatraju da je napredak znanosti u tom području tek u povojima.

Jedan od najoptimističnijih, britanski teoretičar gerontolog Aubrey de Grey, vodeći znanstvenik zaklade SENS Research Foundation, vjeruje da se prvi čovjek koji će doživjeti 150 godina već rodio, a da bi se prvi koji će doživjeti 1000 mogao roditi za 20-ak godina. Ruski multimilijarder, internetski mogul Dmitry Itskov, utemeljitelj internetske medijske kompanije New Media stars, baš kao i suosnivač Googlea, futurist Ray Kurzweil, smatraju da nam za vječni život tijelo uopće neće biti neophodno. Trebat će samo pronaći način da se naša svjesnost i osobnost prebace u nebiološki spremnik. S tom svrhom Itskov je osnovao kompaniju koja se zove 2045 Initiative, prema godini u kojoj bi trebala ostvariti ovaj cilj.

U srcu Silicijske doline Joon Yun, korejsko-američki liječnik, vodi zakladu Palo Alto Longevity Prize, a ona financijski nagrađuje i podupire sve znanstvenike koji ostvare neke važnije proboje u ovom području.

Yun kaže kako je danas vjerojatnost da će neki američki 25-godišnjak umrijeti prije 26. rođendana samo 0,1 posto. Kada bismo tu vjerojatnost mogli održavati i kasnijih godina života umjesto da se ona rapidno smanjuje zbog bolesti povezanih sa starenjem, prosječan čovjek mogao bi živjeti 1000 godina.

Yun je prošle godine pokrenuo nagradu od milijun dolara što će se dodijeliti znanstvenicima koji uspiju produljiti ljudski vijek preko 120 godina. Njegovom izazovu do sada se odazvalo 15 znanstvenih timova. Prvi koji će biti nagrađeni znanstvenici su koji su uspjeli produljiti život miševa za 50 posto. Yun se može pohvaliti velikim popisom od 50-ak savjetnika i suradnika, među kojima su i brojni profesori s vodećih američkih sveučilišta.

Google, X Prize, Venter...

Nešto manje optimistični sudionici utrke za vječnim životom ne idu tako daleko, no vjeruju da će ljudi već vrlo skoro dostići i prijeći magičnu granicu od 120 godina.

U trku se 2013. uključio i Google stvaranjem kompanije Calico, što je skraćenica za California Life Company. Njezina misija je okretanje procesa starenja i otkrivanje tehnika koje bi ljudima omogućile da žive dulje i zdravije. Aktivnosti Calica za sada su prilično tajnovite, međutim čini se da njegovi čelnici nastoje razviti lijekove koji bi usporili starenje. Tome u prilog govori činjenica da je kompanija 2014. zaposlila Cynthiju Kenyon koja je istražujući djelovanje gena daf-2 povezanih sa starenjem uspjela stvoriti genetski modificirane obliće koji žive i do šest puta dulje od običnih.

Na podužem popisu kompanija, zaklada i znanstvenika koji tragaju za tajnom dugovječnosti također se ističe američki biolog, genetičar i poduzetnik Craig Venter koji je prvi dešifrirao ljudski genom. Zajedno s Peterom Diamandisom, utemeljiteljem nagradnog fonda X Prize za velike proboje u znanosti i tehnologiji, Venter je prošle godine najavio osnivanje kompanije Human Longevity Inc. Ona se neće izravno baviti potragom za lijekovima koji će produljiti život, no trebala bi imati važnu ulogu središnje baze podataka za sve znanstvenike koji će istraživati uloge gena u dugovječnosti. Do 2020. trebala bi prikupiti genetske kodove milijun ljudi, među kojima i brojnih stogodišnjaka. Venter ne smatra da je svijet spreman za vječne ljude, niti misli da bi mogao doživjeti 1000, no kaže da bi osobno bio zadovoljan kada bi zdrav, bez bolova, Alzheimera i drugih tipičnih staračkih tegoba mogao doživjeti stotu.

De Grey, čije ideje neki medicinski stručnjaci smatraju kontroverznim i pretjeranim, kaže da je problem u tome što je svijet zaglavio u svojevrsnom 'transu starenja', odnosno u tome što su ljudi jednostavno prihvatili da su starenje i smrt neizbježni. Uvjeren je da je starenje 'medicinski problem' koji se može znanstveno riješiti baš kao što se životni vijek automobila oldtimera održavanjem i zamjenom dijelova može produljiti unedogled. 'Na kraju krajeva, i mi smo strojevi, samo biološki', ističe De Grey.

'Sve je više ljudi koji shvaćaju da će lijekovi protiv starenja postati daleko najvećom industrijom svih vremena te da je tako nešto posve moguće', kaže britanski gerontolog.

Jesmo li spremni za vječnost?

Većina znanstvenika danas još uvijek vjeruje da nam biologija neće dozvoliti neograničeno, pa čak ni značajnije produljenje života. No ako se to ipak pokaže ostvarivim, prirodno će se nametnuti pitanja o mogućim utjecajima dugovječnosti na društvo: hoće li dugovječni starci biti teret mladima, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, hoće li živjeti zdrave i ugodne živote, hoće li produljenje života smanjiti njegovu vrijednost i uživanje u svakom pojedinom danu i trenutku, hoće li smanjiti ambicije ljudi i nastojanja da ostvare što više u što manje vremena, kako će izgledati demografska slika svijeta dugovječnih itd.

Lovci na eliksire života kažu da ne bježe od ovih pitanja, no smatraju da su nastojanja da se život produlji, sve dok je tako nešto moguće, etički imperativ.

Nije teško uočiti da se problemima dugovječnosti posebno entuzijastično i s velikim ulozima bave milijunaši i milijarderi (njihova je lista mnogo duža od gore navedene). To je prirodno jer nema još puno drugih stvari koje su tim ljudima ostale izvan dosega. Osim toga, logično je da bogati žele produljiti mogućnost svojeg uživanja u blagodatima koje im pruža bogatstvo. Konačno postoje dobri argumenti u prilog uvjerenja da bi se pametna ulaganja u industriju dugovječnosti mogla itekako isplatiti.

Iako investicije u dugovječnost još uvijek nisu tako velike kako bi se moglo očekivati kada se u obzir uzmu svi bogataši koji žive na Zemlji, posljednjih godina, vjerojatno zahvaljujući znanstvenim probojima, osniva se sve više kompanija i zaklada koje pokazuju veliku spremnost da pokušaju ostvariti najveći ljudski san – besmrtnost. A kada se velike ruke slože, zasigurno se mnogo toga može, možda čak i doživjeti bum 150-godišnjaka.