KREĆU RAZGOVORI

Unatoč upozorenju EK, Vlada i dalje ne misli izmjeniti Zakon o privatizaciji Ine

25.01.2017 u 19:02

Bionic
Reading

Odbor za europske poslove podržao je namjeru Vlade da nastavi razgovore s Europskom komisijom te da ne ide u izmjene Zakona o privatizaciji Ine, što komisija traži od Hrvatske. Izmjena zakona, pojasnio je predsjednik odbora Domagoj Ivan Milošević, slabila bi hrvatsku pregovaračku poziciju u budućnosti vezano uz plan za povratak Ine

'Dali smo jednoglasnu podršku vladi da pred EK obrazloži zašto u ovom trenutku ne bismo mijenjali Zakon o privatizaciji Ine i vjerujemo da će EK prepoznati i važnost energetskog sektora i trenutne okolnosti koje znamo kakve su kada je u pitanju Ina i hrvatska energetska pozicija', kazao je nakon zavorene sjednice Odbora za europske poslove Milošević.

Kako je pojasnio i resorni ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, nova je okolnost što je Hrvatska ušla u proces otkupa MOL-ovog udjela u Ini. to će, dodaje, pokušati pojasniti i Europskoj komisiji.

'Ovo je neobično važna okolnost u kojoj se mi sada nalazimo, koju želimo iskoristiti, razgovor je bitan instrument koji želimo iskoristiti za rješavanje tih stvari, ja se sljedeći tjedan sastajem s europskim povjerenikom na tu temu. Mi ćemo pripremiti naše stajalište, argumentirati ga i mislim da se to može uzeti u obzir', kazao je Dobrović.

Podsjetimo, početkom prosinca Europska komisija zatražila je od Hrvatske da izmijeni Zakon o privatizaciji Ine, jer se njime, smatraju, krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela još 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala.

Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a. Prema Zakonu o privatizaciji Ine državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.

Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju EU-a ne može opravdati.

'Po nama je jedna opcija da se s Europskom komisijom pokuša postići jedan politički dogovor o opravdanosti i održivosti ovog zakona jer on nije samo u interesu RH, nego i energetski interes jednog velikog dijela Europe. To je bio stav svih prijašnjih vlada, a nadam se da će to biti i stav ove vlade. Ono što smo danas ovdje čuli nije bilo baš najbolje pripremljeno, a mi mislimo da se to najbolje može riješiti direktnim razgovorom s nadležnima u Komisiji', kazao je potpredsjednik odbora SDP-ov Tomislav Saucha.

Upitan ima li Vlada dovoljno dobre argumente sada, s obzirom da ih prvi put Komisija nije prihvatila, Saucha je kazao: 'Pitanje je i kako je baš sada došlo do tog pokretanja postupka, o tome treba razgovarati i mislim da nikada nećemo dobiti odgovor, a možemo nagađati. Mi smo dosad uvijek argumentirali da je to jedan strateški zakon, koji ima širi interes od samo onog za RH, i vjerujemo da će s takvim argumentima vlada moći uvjeriti Bruxelles da ovakav zakon treba ostati u ovom obliku. Također smatramo da razgovore o tome pitanju treba dići na najvišu razinu i to treba napraviti na razini razgovora s predsjednikom Komisije.'

Naglasio je trenutak pokretanja postupka pred EK.

'Mislim da sada kada Vlada ramišlja o otkupu dionica Ine u vlasništvu MOL-a, se traži izmjena zakona i u vrlo kratkim rokovima, ne mogu dublje ulaziti u to, ali je znakovito da je to baš u ovom trenutku. Taj postupak oko povrede prava EU nije ništa tako strašno, dramatično i neubičajeno, to se dešava stalno, skoro sve države EU su se u nekom trenu našle pred EU sudom i mi se moramo znati s time nositi, a ako dođe do postupka, trebamo se znati braniti i argumentirati važnost tog zakona za Hrvatsku i cijelu EU', kazao je Saucha.