"Sve govori da će se nastaviti neizvjestan period kad je riječ o cijenama energenata. Ne znam do kad će to trajati, ali ovo što se sad događa sa skokovima cijena nafte – trenutno je preko 100 dolara - govori o tome da će te visoke cijene ostati, a preko ljeta možda još i narastu", rekao je energetski stručnjak Štern za N1.

Uzrok neizvjesnosti je prvenstveno nemogućnost postizanja trajnog primirja između SAD-a i Irana i otvaranja slobodnog prolaza Hormuškim tjesnacem. K tomu, čak i da se otvori Hormuški tjesnac, trebat će godine da se obnovi razrušena energetska infrastruktura u zemljama Zaljeva.

"Nisu izražene samo visoke cijene nafte, nego problema ima i s umjetnim gnojivima i ostalim derivatima. Bojim se da će situacija preko ljeta biti izraženija jer vidimo da se na ratištu situacija ne smiruje. No, nedostatak nafte koji je nastao zatvaranjem Tjesnaca već se nadoknađuje. Vidimo da nafte ima dovoljno, samo je skuplja. Amerika je povećala proizvodnju skoro do krajnjih granica, njihovim proizvođačima nafte i plina to jako dogovara, ali zemljama koje od njih kupuju ne odgovara zbog visokih cijena", ističe Štern.

'Nadam se da ćemo povratiti naftna polja u Siriji'

Smatra da smanjenju cijene nafte ne bi pomoglo ni da se Rusiji ukinu sankcije jer su oni već našli nove puteve prodaje.

"Mnoge zemlje sad kreću u iskorištavanje zaliha nafte i plina jer im je to sad isplativo zbog visoki cijena. Norveška obnavlja svoja naftna i plinska polja, a i Hrvatska ima određene količine koje može proizvoditi, ali Ina, nažalost, više ne može odgovoriti na nove tehnološke zahtjeve. Crosco je atrofirao i nemamo više stručnjaka koji mogu raditi na sekundarnim i tercijarnim derivatima plina", upozorava bivši ministar gospodarstva.

Štern smatra da zapravo nema nestašice kerozina nego je aviokompanijama postao preskup. Morali su podići cijene karata zbog novih troškova, a ljudi ne žele letjeti po tim cijenama pa to stvara nove probleme.

Na pitanje možemo li očekivati povrat Ininih naftnih polja u Siriji, s kojih smo se povukli zbog rata, Štern odgovara kako je to teško pitanje jer ne zna u kakvom su stanju tamošnja polja.

"Rat je bio tamo, ponešto je sigurno i razoreno. Sirijici su bili ovdje, pokazali volju da se razgovara, a pokazat će se koliko smo mi za to spremni i koliko je Sirija sigurna za naše ljude. Tamo se još nije stabilizirala nova vlada, postoje razlike između etničkih skupina, a polja su na razmeđu sukobljenih etničkih skupina,... Ipak, nadam se da ćemo se uspjeti dogovoriti jer je Hrvatska našla i upogonila ta polja, uloživši i milijardu dolara", kazao je Štern.

Zašto je "zapela" prodaja srpskog NIS-a mađarskom MOL-u

Komentirajući činjenicu da je iznenada "zapela" već gotovo posve dogovorena prodaja srpskog NIS-a mađarskom MOL-u, Štern je naglasio kako to uopće nije jednostavan proces, a uzrok problema mogao bit biti to što je srpska vlada "povukla ručnu" kad je vidjela kako se MOL odnosi prema Ini i hrvatskoj vladi.

"U Srbiji postoje stručnjaci koji se razumiju u naftnu industriju, a vjerojatno su neki ljudi u vrhu srpske vlade vidjeli kako se MOL ponaša prema Ini i našoj vladi, pa su možda povukli kočnicu. Osim tog srpskog nepovjerenja, moguće je i da je nemogućnost planiranog partnera srpske vlade iz Abu Dhabija da zbog rata ulaže stvorila probleme. No, moguće je i da se MOL i srpska vlada nisu uspjeli dogovoriti oko cijene", smatra Štern.

Budući da se istovremeno ponovno aktualizirala priča o reotkupu Ine od MOL-a, Štern upozorava na potencijalno apsurdnu situaciju za Hrvatsku.

"Istovremeno se govori ponovno o reotkupu dionica Ine od MOL-a, a to bi bilo apsurdno, kako bi rekli Srbi, bila bi to "zgodna igranka" kad bi MOL kupio NIS novcima od reotkupa Ine", kazao je energetskski stručnjak.

Dodao je i kako on ne podržava reotkup Ine jer to više nije isplativo budući da je, u međuvremenu, uništen Inin potencijal. Zalaže se za osnovanje nove nacionalne energetske kompanije koja bi iskorištavala preostale ugljikovodike u Hrvatskoj i razvijala nove energetske kapacitete kroz obnovljivu energiju - vjetar, sunce i vodik.

"Kamioni moraju voziti isključivo autocestama tijekom sezone"

Pohvalio je vladine intervencije u cijenu goriva, a uvjeren je kako se mogući manjak PDV-u u proračunu, zbog potencijalnog korištenja mehanizma tzv. plivajućeg PDV-a za energente, može nadoknaditi iz povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

"Trebamo gledati širu sliku: ako nudimo jeftinije gorivo, to bi moglo pogurati naš turizam jer ćemo biti dostupniji za onekoji biraju auto turizam. Apeliram da se riješe čepovi na autocestama, predugo čekamo novi sustav naplate i ne znam zašto ga toliko čekamo. Što se tiče malo viših cijena goriva na autocestama, te razlike su zanemarive i iznose par centi. Kamionima bih zabranio da putuju okolnim cestama, morali bi svi ići na autoceste pa bi se oslobodile državne ceste koje mogu biti zanimljive turistima i da mogu stati na janjetinu u Zdihovu i razgledati okolicu", zaključio je Štern.