U rezoluciji koju je sastavila Malta a prihvaćena je s 12 glasova 'za' i tri suzdržana (Sjedinjene Države, Velika Britanija i Rusija), "poziva se na proširene i žurne višednevne humanitarne stanke koje bi bile dovoljne" da se civilima u Gazi dopremi humanitarna pomoć.

Takva formulacija postavlja pitanje koliki bi se broj dana smatrao "dovoljnim". U prethodnoj inačici teksta koji je AFP dobio na uvid, zahtijevala se prva stanka od pet dana zaredom, 24 sata od prihvaćanja rezolucije.

Rezolucije Vijeća sigurnosti obvezuju, iako ih neke zemlje ne poštuju.

U rezoluciji koja u gotovo svim člancima ističe situaciju u kojoj su djeca, "zahtijeva da sve strane poštuju svoje obveze po međunarodnom pravu, napose u vezi sa zaštitom civila, ponajprije djece".

Ujedno "poziva" na "trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca koje drži Hamas i drugih skupina, posebno djece", ne osudivši krvavi napad palestinskog pokreta na Izrael 7. listopada, u kojemu je ubijeno oko 1200 ljudi, po podatcima izraelskih vlasti.

Vijeće sigurnosti je neuspješno pokušavalo reagirati jedinstveno nakon Hamasova napada i uzvratnog izraelskog bombardiranja.

Vijeće je, pokazavši još jednom stare razlike u stajalištu o izraelsko-palestinskom pitanju, u listopadu odbilo četiri nacrta rezolucije jedan za drugim, zbog ruskog i kineskog veta s jedne strane i američkog s druge.

Amandman koji je uputila Rusija, tražeći kao i Opća skupština "trenutačnu i trajnu humanitarnu stanku koja će omogućiti prekid neprijateljstva" odbijen je.

"Htio bih upitati naše američke kolege (...) koji odbijaju sve što bi moglo upućivati na potrebu prekida neprijateljstva: znači li to da želite da se rat na Bliskom istoku nikad ne završi?", rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja.