UN: Mjanmarski generali moraju pred sud zbog 'genocidnih namjera' protiv Rohindža

Civilna vlada predvođena Aung San Suu Kyi dopustila je govor mržnje, uništila dokumente i nije zaštitila tu manjinu od zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina koje je počinila vojska u pokrajinama Rakhine, Kachin i Shan.

'To je samo još više doprinijelo izvršenju ovih zvjerskih zločina', stoji u izvještaju.

Prije godinu dana, vladine snage izvele su progone u mjanmarskoj pokrajini Rakhine kao odgovor na napade Vojske spasa Arakan Rohindža (ARSA) na 30 mjanmarskih policijskih postaja i vojnih baza.

Oko 700,000 Rohindža pobjeglo je i većina ih sada živi u izbjegličkim kampovima u susjednom Bangladešu.

Ujedinjeni narodi definiraju genocid kao djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Taj se zločin rijetko procesuira pred međunarodnim sudovima, ali je zabilježen u BiH i Sudana te u kampanji Islamske države protiv Jezida u Iraku i Siriji.

Tijelo UN-a koje je vodio bivši indonezijski državni odvjetnik Marzuki Darusman imenovalo je vrhovnog zapovjednika mjanmarske vojske, generala Min Aung Hlainga i još pet drugih generala kao osobe kojima bi se trebalo suditi.

Masakr su otkrili novinari Reutersa, Wa Lone (32) i Kyaw Soe Oo (28) koji su uhićeni u prosincu prošle godine. Sud je u ponedjeljak trebao izreći presudu, ali je ročište odgođeno do 3. rujna.

Prema izvješću, Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, nije iskoristila poziciju predsjednice vlade i svoj moralni autoritet kako bi zaustavila i spriječila događaje koji su uslijedili ili kako bi potražila druge načine zaštite civila.

Vlada Suu Kyie odbacila je većinu optužbi koji su izbjeglice iznosile protiv snaga sigurnosti. Izgradila je tranzitne centre za prihvat povratnika u zapadnu pokrajinu Rakhine, ali UN-ove agencije kažu kako povratak još nije siguran.

Rohindže, koji sebe doživljavaju kao autohtono stanovništvo Rakhine, mjanmarska budustička većina smatra uljazima i ne daje im državljanstvo.

Međunarodni sudovi odlučivali su o nekoliko slučajeva genocida. Godine 2008. UN-ov sud je osudio bivšeg pukovnika Theoneste Bagosora na doživotni zatvor za genocid i zločine protiv čovječnosti zbog pokolja 800,000 ljudi u Ruandi 1994. godine. Kazna mu je kasnije u žalbi smanjena na 35 godina.

Godine 2016. bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen je za genocid zbog masakra u Srebrenici 1995. godine. On se žalio na osudu.

Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje sudanskog predsjednika Omar al-Bašira 2009. i 2010. zbog navodne umješanosti u ratne zločine uključujući genocid u sudanskoj provinciji Darfuru 2003. Al-Bašir još je uvijek na vlasti.