"Djelovanje Rusije teži za tim da sustavno i koherentno izbriše ukrajinski narod, da ga liši prava na samoodređenje i neovisan razvoj", stoji u tekstu koji je prihvaćen većinom od 363 zastupničkih glasova u parlamentu od 450.

"Zato je potrebno odmah prepoznati akcije koje čine ruske oružane snage tijekom agresije koja je počela 24. veljače 2022. kao genocid nad ukrajinskim narodom", stoji u tekstu.

Tekst rezolucije sadrži i zahtjeve prema Ujedinjenim narodima, Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Europskom parlamentu, Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te NATO-u kao i vladama i parlamentima diljem svijeta da akcije ruske vojske u Ukrajini proglase genocidom nad ukrajinskim narodom".

Američki predsjednik Joe Biden i nekoliko drugih stranih čelnika optužilo je ruskog predsjednika Vladimira Putina da čini "genocid" u Ukrajini, što je službeni Kijev pozdravio, ali takve izjave, prema ocjeni nekih pravnika, proizlaze više iz političke retorike nego iz pravno utvrđenih činjenica.

"Riječ genocid ima preciznu zakonsku definiciju, međutim, njome se naveliko koriste politički čelnici i aktivisti zbog njezine snage da potakne raspravu i raspali javno mnijenje", ocijenio je nedavno William Schabas, profesor međunarodnog prava na sveučilištu Middlesex u Londonu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron objasnio je svoju odluku da ne izgovori riječ genocid jer smatra da "verbalna eskalacija neće pomoći Ukrajini, a mogla bi čak uvući Zapad u rat".

Njemački kancelar Olaf Scholz također je odbio izgovoriti pojam "genocid" i umjesto toga govorio je o "ratnim zločinima".

"Na istoku Europe odvija se užasan rat. I mislim da to ne treba umanjivati. To je užasan rat i ratni zločini su počinjeni", rekao je u srijedu kancelar za njemački radio RBB.