Javna rasprava o zakonu je u tijeku, a za UGP je problematičan uvjet za zapošljavanje stranca prema kojemu poduzetnik za to treba imati minimalno 10.000 eura prometa u zadnjih šest mjeseci, ako je pravna osoba, odnosno 15.000 eura, ako je fizička osoba. Time se, kaže UGP, diskriminiraju mikro i mali poduzetnici i obrtnici u odnosu na srednje i velike.

Taj uvjet je prema mišljenju UGP-a bez uporišta u europskim direktivama, pogoduje velikima, a isključuje male poslodavce, sezonce i obiteljske tvrtke. Postojeći mehanizmi kontrole (jamstveni polog, zadužnice, nadzor i kazne) već osiguravaju zaštitu radnika i sustava, smatra UGP.

UGP se zalaže i za ukidanje prekomjernih administrativnih uvjeta, jer, kako navodi, omjeri domaćih i stranih radnika, financijski pragovi i nepotrebna birokracija čine zapošljavanje stranaca gotovo nemogućim, osobito za male poduzetnike.

Odgoda polagaja ispita iz hrvatskog na dvije godine

UGP nadalje, traži maksimalni rok od 30 dana za izdavanje dozvola.

"Iznimno, rok se može produžiti do 60 dana, ali ako država ne izda dozvolu u roku, poslodavac mora imati pravo zaposliti radnika dok se rješenje formalno ne izda", napisali su u UGP-u.

Jedan od prijedloga je i odgoda obveze polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca, pri čemu se argumentira da ispit treba uvesti postupno, s prilagodbom razine jezika vrsti posla, uz fleksibilne modele (online, izvan radnog vremena) i bez dodatnog financijskog tereta za poslodavce.

Slijedeći je zahtjev ukidanje teritorijalnog ograničenja rada jer u UGP misle da radnici u građevini, turizmu i održavanju ne smiju biti administrativno vezani za jednu policijsku upravu. Ograničenje treba ukinuti barem za deficitarna zanimanja, a po mogućnosti i u potpunosti, ističu u UGP.

Na kraju, UGP predlaže da se uspostavi pravična proceduru prije stavljanja poslodavca na “crnu listu”.

"Poslodavac mora imati pravo na žalbu prije nego što zabrane stupe na snagu. Evidencija se treba brisati odmah ako sud potvrdi da prekršaja nije bilo", razmišljaju u UGP-u.

Bez stranih radnika nema građevinarstva i turizma 

Udruga u priopćenju navodi i da bi bez stranih radnika građevina stala, turizam se urušio, a BDP pao za sedam do osam posto.

"Dugoročno, međutim, cilj mora biti država koja ne ovisi o stranoj radnoj snazi, nego vraća vlastite ljude. Da bismo to ostvarili, nužno je ozbiljno se suočiti s korupcijom i birokracijom koje potiču iseljavanje i guše poduzetništvo", kaže se u priopćenju UGP-a. 

Ističe se da je zadnjih 40 godina broj stanovnika u Hrvatskoj pao za 900 tisuća, a broj novorođenih gotovo se prepolovio.

"Gospodarstvo danas ne može funkcionirati bez dodatne radne snage – no što brže provedemo reforme i suzbijemo korupciju, to ćemo se prije riješiti ovisnosti o stranim radnicima. Borba protiv korupcije danas je čin čistog domoljublja", smatraju u Udruzi Glas poduzetnika.