Pacijenti imaju pravo na refundaciju troškova kada zdravstvenu uslugu obave privatno ako se dijagnostička pretraga ne može provesti u medicinski opravdanom roku, no Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje takve zahtjeve sustavno odbija jer taj rok nije jasno definiran, upozorila je Udruga u povodu Europskog dana prava pacijenata, 18. travnja.

Propisivanje medicinski opravdanog roka čekanja i pravo na refundaciju troškova usluge u privatnom sektoru mjere su za poboljšanje javnozdravstvenog sustava koje predlaže Udruga. Navode i da se više od 50 posto pritužbi koje zaprimaju odnosi upravo na liste čekanja, koje su u mnogim slučajevima toliko duge da predstavljaju nedostupnu zdravstvenu zaštitu.

Također predlažu uvođenje prakse, kakva postoji u zapadnoeuropskim zemljama, prema kojoj bi specijalisti već u nalazu jasno naznačili u kojem roku je potrebno obaviti određenu pretragu. „Primjerice, ako se pacijent upućuje na CT, treba biti jasno navedeno u kojem se roku pretraga mora obaviti”, navode iz Udruge, ističući da bi se na taj način liste čekanja formirale prema medicinskim prioritetima.

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorila je i da u praksi postoje „liste čekanja za liste čekanja”, o čemu svjedoče brojne objave građana na društvenim mrežama, posebno nakon izjava ministrice zdravstva da se na usluge uglavnom ne čeka dulje od 120 dana.

„Ako je točno da se ne čeka nigdje više od 120 dana, prema izjavama ministrice, što je onda s pacijentima koji su na listi čekanja za upis? Kada se pokušaju naručiti, to često ne mogu jer nema slobodnih termina niti u budućnosti. Znači li to da pacijenti lažu i treba li za to netko odgovarati? Najviše nas ljuti što je, prema tim tvrdnjama, sustav prilagođen zdravima, a ne bolesnim građanima, te da se time krše ne samo prava pacijenata nego i osnovna ljudska prava”, napisala je Udruga na svom Facebook profilu.

Time su aludirali na ovotjednu izjavu ministrice zdravstva Irene Hrstić, u kojoj je rekla da nema osobnog iskustva s listama čekanja. Na pitanje koliko je najdulje čekala na pregled, ministrica je odgovorila da nije čekala jer nije ni odlazila liječniku. "Iskreno, nisam otišla kod doktora. Ja osobno nisam čekala. Nisam ni bila kod doktora", rekla je Hrstić. Dodala je da se, osim redovitih pregleda kod obiteljskog liječnika i preventivnih pregleda, nije naručivala na druge preglede.

Teško kršenje prava pacijenata

S obzirom na to da ministrica nije upoznata sa stvarnim stanjem naručivanja i stvarnim vremenima čekanja, u udruzi kažu da će oni dati točan uvid temeljen na zaprimljenim pritužbama pacijenata. Naime, građani navode da se često uopće ne mogu naručiti na pregled jer nema dostupnih termina, pa ih se stavlja na dodatne liste čekanja.

„To u praksi znači čekanja koja mogu trajati i do tri godine”, navode iz Udruge.

Dodaju i primjere u kojima se pacijentima sugerira da pregled pokušaju obaviti u drugim ustanovama ili privatno, kako bi izbjegli dugotrajno čekanje.

Iz Udruge upozoravaju da takva iskustva ukazuju na ozbiljan problem dostupnosti zdravstvene zaštite te pozivaju nadležne institucije na veću transparentnost i usklađivanje službenih podataka s realnim stanjem na terenu. Naglašavaju i da je pravodobna dijagnostika ključna, a dugotrajna čekanja mogu imati izravne posljedice na ishode liječenja.

„Smatramo da je riječ o teškom kršenju prava pacijenata i prava osiguranika te da je nužno hitno uvesti predložene promjene”, poručuju iz Udruge.