List tako članak pod naslovom 'Prijeteći poziv iz Zagreba', započinje zaključkom kako su istrage što ih njemačko državno odvjetništvo vodi o ubojstvima Hrvata u Njemačkoj u sedamdesetima i osamdesetima u Hrvatskoj 'prouzročile nemir'. 'Der Spiegel' nadalje navodi kako je političar HDZ-a Andrija Hebrang od svoje vlade zatražio pružanje pomoći njemačkim vlastima u istragama. List je početkom prosinca objavio kako njemačko državno odvjetništvo vodi istragu protiv šest osoba povezanih s ubojstvima emigranata.

U istom izdanju 'Der Spiegel' je objavio i vijest o tomu kako je Gojko Bošnjak, osoba na kojeg je jugoslavenska tajna služba početkom sedamdesetih izvršila neuspio atentat, od njemačkog ministarstva unutarnjih poslova zatražila posthumno oduzimanje njemačkog odličja za zasluge dodijeljenog Josipu Brozu Titu početkom sedamdesetih.

'Der Spiegel' u najnovijem broju piše kako se Bošnjaku zbog njegovog zahtjeva sada prijeti. Bošnjaka je, kako se navodi u tekstu, nazvala jedna osoba koja se predstavila kao 'bivši suradnik' jednog od časnika tajnih službi protiv kojeg se vodi istraga. Ta je osoba Bošnjaku poručila da se 'ostavi starih priča' inače bi mu u protivnom 'mogao biti slomljen vrat'.

Viši zemaljski sud u Muenchenu osudio je u srpnju 2008. hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa (58) na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Njemački je sud ustvrdio je da je Prates, koji je prema vlastitom iskazu iz materijalnih pobuda djelovao kao suradnik jugoslavenske 'Službe državne sigurnosti' (SDS), između svibnja 1982. i lipnja 1983. od tadašnjeg višeg djelatnika SDS-a Josipa Perkovića saznao da bi Đureković trebao biti smaknut kao 'državni neprijatelj'.

Prates je Đurekovića namamio na mjesto na kojem su ga 28. srpnja 1983. ubili zasad nepoznati počinitelji. Njemački Vrhovni savezni sud u Karlsruheu odbacio je početkom ožujka 2009. Pratesov zahtjev za revizijom, čime je presuda postala pravomoćna.