Epidemija ospica u susjednoj Srbiji uzela je prvu žrtvu, mladića koji nije bio cijepljen. Od početka listopada do danas u toj je zemlji registrirano ukupno 630 zaraženih, od kojih je kod 225 laboratorijski i potvrđen virus ospica. Tim povodom, tportal je provjerio kakva je trenutno situacija u Hrvatskoj i pripremaju li se kakve mjere s obzirom da u susjedstvu bjesni epidemija ove zaraze
'Glavna mjera za sprječavanje ospica je održavanje visokih cjepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana', odgovara tportalu Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) koje je potom uputilo i priopćenje u kojem navode kako je unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano prisutan te time i mogućnost nastanka epidemije.
'Postojao je i prije trenutne epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano. Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica uvezene iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cjepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu', poručuju iz HZJZ-a.
vezane vijesti
Na graničnim prijelazima Kaić ne preporuča posebne mjere nadzora nad zdravstvenim stanjem putnika jer one u slučaju ospica, kaže, nisu efikasne jer zaražena osoba može biti potpuno zdrava prilikom ulaska u zemlju, a oboljeti i postati zarazna za osobe u kontaktu tek nakon što se vrati kući. Važno je, smatraju u HZJZ-u, podizati broj cijepljenih na područjima gdje taj postotak nije zadovoljavajući.
'Nikakve posebne mjere nisu potrebne osim podizanja cjepnih obuhvata na područjima gdje nisu zadovoljavajući', napominje Kaić.
>>> Prvi epidemiolog Hrvatske raskrinkava pet mitova protivnika cijepljenja
A zadnjih godina najmanje osoba cjepljenih protiv ospica, prema podacima HZJZ-a, je na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, a slijede potom Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija.
'Kolegama u tim županiijama je ukazano na taj problem i liječnici provode dodatna cijepljenja', odgovara Kaić.
Hrvatska se, pak, početkom godine našla i na listi deset europskih zemalja, u društvu Austrije, Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunjske, Španjolske i Švedske u kojima se udvostručio broj prijavljenih slučajeva ove bolesti u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.
Objavila je to Europska agencija za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iznoseći podatak kako je u 14 europskih zemalja zabilježeno više od 1400 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba. Reagirao je potom i europski povjerenik za zdravlje Vytenis Andriukaitis kojemu je neprihvatljivo čuti da djeca i odrasli umiru od bolesti za koju postoje sigurna i pristupačna cjepiva.
'Najvažnije je kontinuirano pratiti cjepne obuhvate u populaciji i reagirati u slučaju nezadovoljavajućih. Ovo se radi kontinuirano, prvenstveno na lokalnoj razini, poticanjem liječnika primarne zdravstvene zaštite da pozovu na cijepljenje djecu koju imaju u skrbi, a koja nisu provela predviđena cijepljenja', ukazuje epidemiolog Kaić na provođenje cijepljenja protiv ospica, visoko zarazne bolesti koju širi viris koji se prenosi izravnim kontaktom i zrakom.
Prema evidenciji koju Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi od 1953., prije uvođenja cjepiva od ospica godišnje je u Hrvatskoj obolijevalo 15.000 djece. U prosjeku je od komplikacija umiralo petero, a deset do petnaest ostajalo trajno invalidno. Cijepljenje je uvedeno 1968. i u samo nekoliko godina broj oboljenja je radikalno smanjen.
'Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina, prvenstveno u predškolskoj dob. Do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto', upozorio je prvi hrvatski epidemiolog već nešto ranije ove godine govoreći na okruglom stolu 'Cijepljenje – činjenicama protiv mitova'.
Pad broja cijepljenje djece dogodio se, istaknuo je tada, prvi put u 30 godina jer je procijepljenost od 1980. kontinuirano rasla.
Smrtnost od ospica je oko 0,1 posto, tj. na tisuću oboljelih umre jedna osoba, a može biti i viša ako je među oboljelima visok udio pothranjenih osoba ili osoba s oštećenjem imunološkog sustava, navodi HZJZ.
'Ako netko po povratku iz inozemstva oboli s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba u kontaktu. Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica', upozoravaju iz HZJZ-a.
