'Anonimne poruke političarima preko interneta, kakva je bila nedavna prijetnja premijeru Janši, teško se mogu shvaćati kao ozbiljna po život opasna prijetnja. Radi se više o trenutačnom izražavanju nezadovoljstva. Ozbiljne prijetnje upućuju se na drugačiji način, a ne javno', rekao je za 'Dnevnik' profesor na Fakultetu za sigurnost Peter Umek.

Policija je nedavno povela istragu oko slučaja u kojemu se anonimno prijetilo Janši i njegovoj obitelji. No, kad je policija otkrila računalo s kojega je prijetnja poslana na portal državne uprave, otkrilo se da računalo pripada čovjeku koji sa upućenom porukom nije imao nikakve veze. Njegov je kompjutor naime 'hakirao' susjed s kojim je u imovinskom sporu, pa mu je lažnom prijetnjom premijeru na vrat doveo policiju.

Policija je ove godine dobila na uvid 24 pisma s prijetnjama političarima, navodi 'Dnevnik'. U 17 pisama bile su poruke s prijetnjom smrću. No, često takve prijave policija javno ne obznanjuje jer je potrebno ispitati jesu li prijetnje uopće realne da bi se pokrenuo istražni postupak, navodi list.

Stručnjaci smatraju da se u krizna vremena povećava broj prijetnji političarima kao izraz frustracija pojedinaca. Uobičajeni 'gromobran' za takve frustracije je predsjednik vlade. No, prijeti se i ministrima, članovima parlamenta, ali i predsjedniku države, te bivšem predsjedniku Milanu Kučanu, piše 'Dnevnik'.

Iako je Kučan već deset godina u mirovini, dio slovenske politike stalno ga u medijima prikazuje kao 'kuma' slovenske ljevice čiji je 'nasljednik' i sadašnji predsjednik Danilo Tuerk. Zato nisu rijetki niti slučajevi u kojima su Tuerk i Kučan meta prijetnji i izražavanja frustracija u medijima, navodi 'Dnevnik'. List prenosi pismo objavljeno u jednom slovenskom tjedniku u kojemu je potpisani autor iznio 'prijedlog' da se za 'apologete titoizma' osnuju koncentracijski logori, a Tuerk i Kučan da se "prepariraju" ili provezu Ljubljanom u 'kavezu' prije nego što bi bili protjerani iz Slovenije.

Lani je u Sloveniji po službenim podacima vođena istraga o 10 prijetnji sucima i tužiteljima te 106 slučajeva u kojima se prijetilo pripadnicima policije i sedam slučajeva kad se prijetilo inspektorima. Službena statistika otkriva i sve više prijetnji, odnosno verbanog poticanja na mržnju i nasilje. U zadnje dvije godine ispitivana su 104 takva slučaja.

No, dodaje list, nisu rijetki slučajevi, osobiti prije izbora, kad navodne prijetnje smrću dobivaju kandidati za istaknute pozicije te to odmah objave, što se može shvatiti i kao oblik samoreklamiranja, kako bi dospjeli u medije, navodi 'Dnevnik'.