UŽASI DRŽAVNE BIROKRACIJE

U ministarstvu je radio maksimalno tri sata na dan

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 23.02.2009 21:25
  • Objavljeno 23.02.2009 u 11:47
spavanje pred računalom lijeni radnik

spavanje pred računalom lijeni radnik

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Bivši zaposlenik ministarstva ispričao je za Jutarnji list da je dnevno uspijevao raditi samo tri sata. Zbog prirode tromog i trulog sustava državne uprave Josip O. je uspio magistrirati učeći na poslu. Koliko su državni službenici doista zaposleni i predani svom poslu, provjerili su novinari Jutarnjeg lista u petak, 20. veljače. Od tridesetak državnih institucija koje su zvali oko 15 sati, u deset ih se nitko nije javljao na telefon, a u sedam je nadležni bio službeno odsutan

ZAGREB - Radni dan u ministarstvu počinje uvijek isto, oko 8.30 ujutro kreće se s kavom koja traje sat vremena i na kojoj se usporeno razgovara o svemu i svačemu, posvjedočio je Josip O. za Jutarnji list, koji je u državnoj službi radio dvije godine, a nakon toga je pobjegao u privatnu tvrtku.

Josip živi u Zagrebu, završio je Ekonomski fakultet, zaposlio se odmah u ministarstvu, a u dvije godine uspio je završiti poslijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti, i to tako što je sve ispite spremio - na poslu. Imao je, kaže, puno vremena.

U državnoj upravi ima puno ljudi koji marljivo i predano rade, ali Josipova priča prikazuje boljke hrvatske državne birokracije, a to je previše zaposlenih, nerad i tromost pri donošenju odluka.

Josip je posvjedočio da državni službenici nakon jednosatne kave bez ikakvih problema mogu nastaviti s neradom: mogu čitati novine, obavljati privatne telefonske razgovore, skidati djeci lektiru s interneta i slično.

Posao može čekati, ali ručak ne može


U 11 sati na rasporedu je sastanak odjela na kojem se do 12 raspreda o relativno nebitnim stvarima, kao što su politika, otkazi, tračevi. Nakon sat vremena zagrijavanja počinje rasprava o temi sastanka, za čije je zaključivanje potrebno još barem pet, šest takvih sastanaka.

Nakon sastanka na rasporedu je ručak, koji rijetki propuštaju ili odgađaju zbog posla.

Kad bi dobio zahtjev neke pravne osobe, budući da postoje stavke koje se odnose i na brojne druge državne uprave (poput neizbježne Porezne uprave), spomenuti je zahtjev morao proslijediti na brojne adrese. Odgovore je trebalo čekati po nekoliko  tjedana. Kad bi konačno sastavio odgovor, valjalo ga je odnijeti na odobrenje šefu, pa sve isprintati na memorandumu ministarstva.

'Onda opet ideš šefu s dva primjerka memoranduma kako bi on parafirao svoj primjerak. Jasno, ako šefa nema, sve stoji. Kad šef pregleda predmet, stvar se nosi ravnatelju uprave ili ministru na konačni potpis, a tek kada oni odobre, predmet nosiš u urudžbeni ured. Od trenutka kada si sastavio odgovor do trenutka kada on izlazi iz kuće prođe tjedan dana, nešto što bi u privatnom poduzetništvu obavio za nekoliko sati', opisuje Josip proceduru.

Državni službenici pojedu milijarde proračunskih kuna

Dođe li od zakonodavca nalog da ministarstvo napravi prijedlog izmjene nekog zakona, formiranje radne skupine od četiri ili pet ljudi traje mjesecima. Jednom su, kaže Josip, imali rekord, te su za dva mjeseca uspjeli sastaviti prijedlog izmjene zakona. No  priča sa zakonom je bila okončana tek nakon što ga je ravnatelj uprave pokazao ministru, a ovaj dobio zeleno svjetlo od Vlade.

Josip je ispričao da je s njim u odjelu radilo 20 ljudi, a da je posao moglo obavljati sedam, osam ljudi. Zbog previše zaposlenih neki ljudi cijeli dan ništa ne bi napravili. Vrijeme bi ubijali telefoniranjem, skidanjem dokumenata s interneta, čitanjem ljubavnih romana…

Državnih službenika koji rade po ministarstvima, agencijama i zavodima u Hrvatskoj ima oko 65.000. Njihovo radno vrijeme traje osam sati, prekovremeni sati se plaćaju, kao i posebni uvjeti rada, polusatna pauza za ručak je obavezna, radni vikendi su izuzetak, ali zato nisu raniji odlasci s posla petkom. Prosječne početne plaće službenika i namještenika su od 3500 do 5000 kuna, a za plaće svih 240 tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru ove godine iz državne blagajne treba izdvojiti više od 23 milijarde kuna.

Stalna upozorenja Svjetske banke da trebamo smanjiti državnu administraciju koja nam jede gotovo 12 posto BDP-a kao da se ne čuju u Banskim dvorima.

Pankretić ima 700 zaposlenih i traži još!

Kad je Božidar Pankretić prvi put zasjeo u fotelju ministra poljoprivrede 2000. godine, u njegovom ministarstvu je radilo oko 35O ljudi. Danas, osam godina poslije, Pankretić je drugi put istom u ministarskom kabinetu, no sada njegovo ministarstvo broji dvostruko više zaposlenih, a on tvrdi da ih još uvijek ima premalo!

Državnoj upravi vikend počinje u petak

Koliko su državni službenici doista zaposleni i predani svom poslu, provjerili su novinari Jutarnjeg lista u petak, 20. veljače. Od tridesetak državnih institucija koje su zvali oko 15 sati, u deset ih se nitko nije javljao na telefon, a u sedam je nadležni bio službeno odsutan. Zanimljivo je da su baš svi djelatnici u Središnjem uredu za e-Hrvatsku bili na sastancima.

Na telefone se nisu javljali u uredima Ministarstva financija, Ministarstva obrane, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede, Vrhovnog suda, Upravnog suda, Visokog prekršajnog suda, Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom i Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi