HRVATSKA 29. NAJPOŽELJNIJA

U kojoj biste zemlji najradije bili žena?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 08.03.2012 09:08
  • Objavljeno 08.03.2012 u 07:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Danska je prošle godine dobila premijerku, a Brazil izabrao predsjednicu države. Žena je na čelu MMF-a, žena je dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, žena u Beijingu zaradila je prvu milijardu. Prema nedavnom istraživanju magazina Newsweek, od 165 država svijeta, ženama je najbolje na Islandu, a najkrvavije u Afganistanu i Čadu. Hrvatska je na solidnom 29. mjestu, iza Republike Makedonije (15.) i Slovenije (24.), a s dvostruko više bodova od Srbije, koja se srozala na 145. mjesto, niže od Konga, Angole i Papue Nove Gvineje

Do Mjeseca i natrag šesnaest puta dnevno! Ako se računa prosječna udaljenost od Zemlje do Mjeseca 394.400 kilometara, toliko prevale sve žene u Južnoj Africi nabavljajući danomice vodu za domaćinstvo, izračunala je nedavno UNIFEM, organizacija pri Ujedinjenim narodima za promicanje ženskih prava i rodne jednakosti. Do Mjeseca i natrag za par kapi vode – i to je stvarnost za neke u drugoj dekadi 21. stoljeća.

Život žena u dobrom dijelu svijeta nije bajka, iako su se od Tajlanda do Brazila, od Kostarike do Australije trenutačno našle na najvišim političkim položajima. Danska je prošle godine dobila premijerku, a Brazil izabrao predsjednicu države. Žena je na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, žena je dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, žena je u Beijingu zaradila milijardu dolara, u Silikonskoj dolini mnoge žene cijene zbog tehničkih inovacija, a žena je i u Gani unaprijedila sudbeni sustav. U prošlom desetljeću Etiopija je donijela najprogresivniji zakon u Africi o abortusu da spriječi katastrofalne posljedice prekida trudnoće na divlje, a u Maliju je prošao zakon koji kaže da supruge ne moraju biti poslušne mužu...

Ženska prava i slobode danas su veće no ikada ranije. Ali u prebogatoj Saudijskoj Arabiji kralj Abdullah tek je prošle godine dozvolio ženama pravo glasa i sudjelovanje na lokalnim izborima od 2015., no još ne smiju sjesti za volan, niti bez dozvole napustiti zemlju. U nekim zabačenim dijelovima Pakistana cijeli čopor siluje ženu kao odmazdu za grijeh njezina muža. U Somaliji ih je 95 posto izvrgnuto genitalnom sakaćenju, u Maliju svaka deseta umire u trudnoći ili porođaju. U nekima od najbogatijih zemalja svijeta poput SAD-a siromaštvo je u ženskoj populaciji prošle godine poraslo za 14,5 posto, najviše u posljednjih 17 godina.

U Saudijskoj Arabiji radi tek svaka peta žena

Bile su u prvim revolucionarnim redovima na kairskom trgu Tahrir, ali nisu imale pristupa za pregovaračkim stolom. I nadalje su slabije plaćene na radnim mjestima i znatno slabije zastupljene u političkom životu, čemu svjedoči i hrvatski primjer: u novoj Vladi sjede ih samo četiri, a u novi saziv Sabora izabrano ih je samo 19,8 posto, što je – ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić - najlošiji postotak od 2000. godine pa je odnos trebao biti barem malo podebljan odlaskom muških u izvršnu vlast.

Međunarodni dan žena obično je prigoda kada se javnost podsjeća na ovakve primjere i brojke, a organizacije poput Svjetskog gospodarskog foruma rade liste zemalja koje ženama nude najviše i najmanje prava i najbolje i najlošije uvjete života. I američki magazin Newsweek/The Daily Beast u okviru svog projekta Žene u svijetu donio je nedavno sličnu godišnju listu od 165 zemalja, ocjenjujući ih prema stupnju sudjelovanja žena u ekonomskom i političkom životu, zdravstvenoj i pravnoj zaštiti i dostupnosti obrazovanju, a od 8. do 10. ožujka u njujorškom Lincoln Centeru treću godinu zaredom organizira summit Žena u svijetu, na kojem se očekuje više od 500 sudionica.

Domaćice tog susreta na vrhu ugledne su Amerikanke iz javnog i gospodarskog života poput glavne urednice Newsweeka Tine Brown, izvršne direktorice Facebooka Sheryl Sandberg, glumice Meryl Streep, predsjednice investicijske tvrtke Ariel Investmenta iz Chicaga Mellody Hobson, ali i liberijske nobelovke za mir Leymah Gbowee.

I ove godine Summit okuplja poznata imena, od predsjednice MMF-a Christine Lagarde, do manjinskog vođe američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi, feminističke ikone Glorije Steinem i novinarskih legendi Barbare Walters i Christiane Amanpour, a na njemu će, između ostaloga, bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, Angelina Jolie i jedna preživjela žrtva genocida u Kongu govoriti o sudbini žena u ratu.

Na skupu će se naći i predstavnice ženskih udruga iz Islanda, zemlje koja je i na listi Newsweeka, kao i na onoj Svjetskog gospodarskog foruma neupitno 'najprijateljskija' prema ženama. I ne slučajno. Island je ženama dao pravo glasa još 1915., u parlamentu danas sjedi 43 posto žena, a 81 posto ih je zaposleno, za razliku od Saudijske Arabije u kojoj radi tek svaka peta žena. Od posljednjih 50 godina, 18 su bile na čelu države, a i aktualna premijerka od 2009. je Johanna Sigurdardottir.

Hrvatska 29. najpoželjnija za žene

Nakon Islanda, na Forumovoj listi slijedi Norveška, Finska i Švedska, Danska je na sedmom mjestu, a u ekskluzivnom klubu najviše rangiranih zemalja prema kriteriju rodne jednakosti, ali ne i bogatstvu, od prvih deset, izvan Europe samo su Novi Zeland, Filipini i Lesoto.

One su se smjestile ispred mnogo bogatijih poput Njemačke (11.) ili Velike Britanije (16.), pa ne čudi što se i Kuba našla na visokom 20. mjestu, bez obzira na nizak životni standard, a Republika Makedonija na 15. mjestu, ispred Njemačke (30.) i Austrije (49.), bez obzira na to što Makedonke znatno manje sudjeluju u političkom životu od Njemica i Austrijanki, ali su formalno bolje pravno zaštićene i ravnopravnije na radnom mjestu.

U nordijskim zemljama iskorijenjena je nepismenost, mogućnost obrazovanja potpuno izjednačena, a država vrlo izdašna u davanju porodiljnih naknada i prava, pa u Švedskoj žena može iskoristiti 480 dana porodiljnog dopusta. U tom društvu Hrvatska je na solidnom 29. mjestu, iza Slovenije (24.) i s dvostruko više bodova od Srbije, koja se srozala na 145. mjesto, niže od Angole, Konga i Papue Nove Gvineje.

Globalno izvješće o spolnom jazu za 2011. Svjetskog gospodarskog foruma pokazuje da se on od 59 posto prethodne godine smanjio na 54 posto, a da je 85 posto zemalja od 2006. od kada Forum to prati, ipak radilo na smanjivanju rodne razlike. Međutim, riječ je poglavito o smanjivanju razlika u dostupnosti obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, ali ne i u izjednačavanju vrednovanja rada i mogućnosti sudjelovanja u ekonomskom i političkom životu.

Za razliku od Newsweeka koji je SAD na listi zemalja najboljih za žene, smjestio na visoko osmo mjesto, Svjetski gospodarski forum je Sjedinjene Američke Države zbog potplaćenosti žena na istim poslovima i niske zastupljenosti (samo 17 posto) u političkom životu spustio na nezavidno 68. mjesto.

U ovoj godini kada Vijeće žena svjetskih lidera obilježava 15 godina postojanja, u svijetu je 45 izabranih predsjednica država i premijerki, ali ne samo u zapadnim demokracijama. Štoviše, žene su se probile do samog vrha u nekima od najtradicionalnijih sredina, poput Kameruna i Tajlanda. U patrijarhalnom Pakistanu u kojem tisuću žena godišnje glavom plaća povredu obiteljske časti, 34-godišnja ministrica vanjskih poslova Hina Rabbani Khar suvereno vodi pregovore sa 45 godina starijim indijskim kolegom. Uostalom, Sri Lanka je 1960. prva izabrala premijerku, a 1974. Argentinci su glasovali za Evitu Peron, prvu predsjednicu države u svijetu.

I dok Afrikanke svakodnevno putuju do Mjeseca i natrag u potrazi za vodom, Afganistanke se boje da će im nakon povlačenja međunarodnih trupa 2014. biti uskraćeno pravo na rad i obrazovanje. Posla je mnogo, no bivša predsjednica Islanda, prva u svijetu demokratski izabrana, i osnivačica Vijeća žena svjetskih lidera Vigdis Finnbogadottir kaže: 'Žene su poput pahulja snijega. Otope se u trenu, ali ako se udruže, mogu zaustaviti promet.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi