U nedjelju su na području bivšeg ustaškog logora Jasenovac vijenci polagani za ubijene nakon 1945. Iako se u javnosti o tome malo govori, logor je nastavio raditi i nakon Drugog svjetskog rata, no tada su ubijani domobrani, ustaše i, navodno, civili
Predvođeni predsjednikom Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimirom Šeparovićem, predstavnici šest hrvatskih udruga položili su vijence i zapalili svijeće žrtvama jasenovačkog logora stradalima nakon 1945. godine.
Upravi Javne institucije Jasenovac uputili su zahtjev za istraživanje i obilježavanje masovnih grobnica nastalih nakon Drugog svjetskog rata, u događajima poznatima kao 'Bleiburška tragedija ili hrvatski križni put', piše Slobodna Dalmacija.
'Prva ekshumacija, koja je izvršena sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, bila je upravo na ovom mjestu gdje danas odajemo počast stradalima. Ubijene osobe bile su u ustaškim i domobranskim odorama, bilo je njemačkih vojnika, žena, civila. Pronađene su krunice i molitvenici. Postojao je originalni zapisnik o ekshumaciji, ali preostala je samo kopija koja se nalazi u Beogradu. Od Javne institucije Jasenovac i Sabora tražit ćemo da se zapisnik vrati u Hrvatsku i da se sa sadržajem upozna hrvatska javnost', kazao je tajnik Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić.
Zvonimir Šeparović nije mogao procijeniti koliko je osoba u Jasenovcu ubijeno nakon 1945. godine, ali je potvrdio da postoje dokazi o partizanskim žrtvama koji se ne mogu istraživati zbog zakonskih prepreka. Dodao je kako će zatražiti da se i tim žrtvama zloglasnog logora podigne spomenik.
Nakon polaganja vijenca na humku gdje se nalazi masovna grobnica žrtava nakon Drugog svjetskog rata, delegacija je jednakom gestom odala počast i stradalima do 1945. godine.
