U iščekivanju europskoga semafora: I obala ide u crveno? Koronakarta ECDC-a izaziva sve više upitnika nad glavama

Tjedna karta Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u vrijeme špice turističke sezone predstavljana je kao prijeki sud za kretanje turističkog prometa narednih tjedana na Jadranu. Hrvatska je iz žute klizila u narančastu, no ništa se dramatično po turističku sezonu nije dogodilo.

Obala se suvereno približava postsezoni s nešto manje od 600 tisuća turista, prema podacima sustava eVisitor otprije nekoliko dana.

Naime većina europskih država rukovodi se ovom kartom kako bi odredile mjere za povratak svojih državljana iz crvenih zona.

Njemačka, iz koje dolazi najveći broj turista u Hrvatsku - to ne čini. Kod njih priču kroji Institut Robert Koch te u obzir uzima drugačije parametre za 'bojenje' karte.

A danas će cijela Hrvatska otklizati u crveno, što ne čudi s obzirom na to da nam se četvrti val zahuktao, a dnevni broj zaraženih postao četveroznamenkasti i prešao 1000.

Prošloga tjedna, nakon što su u crveno ušle panonska i dio središnje Hrvatske, a Jadran ostao u narančastom, mogle su se čuti kritike na račun ECDC-ove karte. Član Vladinog Znanstvenog savjeta Gordan Lauc o karti Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) kaže da je to administrativna, birokratska karta temeljena na dva kriterija.

Upitan kako komentira to da su na zadnjoj karti crveni Slavonija i Gorski kotar, u kojima boravi puno manje ljudi, Lauc kaže da je to apsurdna situacija.

'Imate neku lokaciju koja je malo naseljena i provodi malo testova, a onda im udio zaraženih poraste i završe crveni. Mislim da tu kartu ne treba ozbiljno gledati', rekao je.

Usporedba Požeško-slavonske i Splitsko-dalmatinske županije

No zanimljivo, i udio zaraženih među testiranima bio je manji. Usporedili smo Požeško-slavonsku županiju, a koja se prošlog tjedna našla u crvenom, i Splitsko-dalmatinsku, koja je bila u narančastom.

U Požeško-slavonskoj županiji u tjednu koji je prethodio objavi karte dnevno je bilo između tri i sedam zaraženih osoba, a dnevni udio zaraženih u ukupnom broju testiranih bio je od tri do sedam.

S druge strane Splitsko-dalmatinska županija imala je u tom tjednu između 180 i 220 novih slučajeva dnevno te između devet i 11 posto pozitivnih testova od ukupnog broja testiranih.

Nedoumice oko karte

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin kazala je nakon objave prošlotjedne karte da je u proteklih 14 dana provedeno ukupno oko 180 tisuća testova, a od toga je 120 tisuća testova u jadranskoj Hrvatskoj, te da na obali ima puno više razloga za testiranje.

'Kad se testira netko u panonskoj Hrvatskoj, to je najčešće zato što postoji znak bolesti. Na Jadranu je jasno da imamo jako puno razloga za testiranje ljudi koji ne proizlaze iz znakova bolesti. Brojke su realne, one pokazuju broj pozitivnih', objašnjavala je.

O ECDC-ovoj karti prošlog tjedna govorio je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

'Kao što znate, po europskim pravilima postoje dva kriterija - udio pozitivnih i incidencija. U panonskoj Hrvatskoj dogodilo se da je udio testiranja veći od četiri posto i čim je incidencija prešla 75, postali su crveni. Do sada je udio pozitivnih bio manji od četiri posto i imaju prostora za incidenciju do 200', kazao je Capak.