'#SejdoKomsic nije naš predsjednik, on je nelegitiman i nelegalan i drugi je bošnjački član Predsjedništva te kao takav svima nama persona non grata', stoji u proglasu aktivista pokreta #SejdoKomsic, objavljenog na mrežnim stranicama ovog pokreta.

Aktivisti ovog pokreta zapravo uspoređuju Željka Komšića s prijeratnim predsjednikom Kosova Sejdom Bajramovićem, kojega je Slobodan Milošević makinacijama u kosovskom parlamentu uspio postaviti za člana državnog predsjedništva bivše Jugoslavije.

U proglasu objavljenom na internetskoj stranici sejdokomsic.com podsjeća se kako je Komšić 7. listopada 2018. godine bošnjačkim glasovima nametnut za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zbog čega će ovaj pokret svakog sedmog u mjesecu obilježavati, kako se navodi, 'dan sjećanja na taj brutalni čin gaženja hrvatske izborne volje i kršenja prava koja Hrvatima pripadaju po Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu'.

'Sejdo Komšić je simbol ustavnog, pravnog, institucionalnog, političkog i izbornog nasilja nad Hrvatima u BiH i svatko od nas tko se smatra politički svjesnom Hrvaticom ili Hrvatom treba, na svoj način, pružiti otpor tome nasilju i Sejdu Komšića barem na osobnoj razini proglasiti 'personom non grata', navode iz ovoga pokreta.

Željko Komšić pobijedio je na izborima u BiH uz dominantnu potporu Bošnjaka u toj zemlji zbog čega je u gotovo svim većinskim sredinama u kojima žive Hrvati proglašen nepoželjnom osobom te je u Mostaru održan masovni prosvjed na kojemu se okupilo oko 10.000 Hrvata.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u četvrtak izvješće o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se izražava žaljenje zbog toga što pitanje demokratskog i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda i svih građana ostaje otvoreno te traži da se to pitanje riješi što je moguće prije.

Odbor je zatražio od 'svih strana da pronađu pravodobni kompromis jer to bi pitanje novi zakonodavci trebali što prije adresirati kroz provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanim slučajevima' te također ponavlja 'potrebu da se nastavi s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje će transformirati Bosnu i Hercegovinu u učinkovitu, inkluzivnu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava'.

U izvješću se također izražava žaljenje što nije postignut kompromis oko izbornog zakona prije izbora kako bi se popunila rupa nastala odlukom Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda u parlamentu Federacije BiH. Također se od svih političkih čelnika i izabranih članova parlamenata na svim razinama traži da izbjegavaju izjave koje dovode u pitanje jedinstvo države, da se suzdrže od konfliktnih izjava te da traže kompromise i rješenja koja su svima prihvatljiva.