Tužba udruga Franak i Potrošač protiv banaka je utemeljena na Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača. Udruge traže ukidanje valutne klauzule u 'švicarcima' i dozvoljavanje valutne klauzule samo u eurima, za koje HNB ima mehanizam kontrole te zabranu jednostrane promjene kamatne stope.

Sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić na početku ročišta priznao je svim stranama u postupku da je prije 18 godina bio zaposlenik Zagrebačke banke te od svih tražio da se o tome očituju: 'Ako netko ima nešto protiv, neka kaže odmah ili zauvijek šuti', rekao je sudac, a odvjetnik koji zastupa udrugu Potrošač Nikša Valjalo tražio je da se o tome naknadno očituje. Budući da mu to sudac nije dozvolio, postupak se nastavio uz još jedno upozorenje suca koji je rekao da on nema kredit s valutnom klauzulom, ali da ga ima zapisničarka u predmetu, no da on nije u švicarcima nego u eurima.

Udrugama Franak i Potrošač vratio je tužbu na doradu za koju imaju rok od 60 dana. Naime, tražio je od odvjetnika da za svaku od osam banaka pojedinačno navedu kada su započeli poslovati sa spornim kreditnim ugovorima i do kada je ta praksa trajala. U međuvremenu se, naime, nekoliko puta mijenjao Zakon o zaštiti potrošača koji je jedan od temelja tužbe. Iz tužbe također trebaju zbaciti odredbu u naplati razlike po rati kredita.

Odvjetnica udruge Franak Nicole Kwiatkowski nakon pripremnog ročišta rekla je kako ne može komentirati raspravu: 'Pokušavamo dokazati da su banke nepošteno postupale prema građanima. Pretpostavljam da će nam do nepravomoćne presude trebati godina i pol do dvije godine dana, što za hrvatske prilike nije puno', rekla je odvjetnica i dodala da u Hrvatskoj oko 100 do 125 tisuća građana ima kredite u švicarskim francima.

Podsjetimo, udruge tuže banke jer su se posljedice deprecijacije franka svalile isključivo na leđa građana koji su nakon početne mjesečne rate kredita od 4.600 kuna u jednom trenutku plaćali kredite i preko 7.500 kuna, da bi sada rata kredita iznosila oko 6.800 kuna.