Turska popustila i sada je spremna razgovarati o ulasku Švedske i Finske u NATO. Je li u pozadini trgovina oružjem?

"Velika većina turskog naroda je protiv ulaska tih zemalja koje podupiru terorističku organizaciju PKK (Radnička stranka Kurdistana) i oni od nas traže da zaustavimo njihovo pristupanje", rekao je ministar uoči sastanka NATO-a u Berlinu na kojemu će sudjelovati njegov finski kolega i švedska kolegica.

"No to su pitanja o kojima, naravno, trebamo razgovarati s našim saveznicima u NATO-u i sa zainteresiranim zemljama", dodao je.

Finska i Švedska mogu biti primljene tek ako za to glasaju sve sadašnje članice, ali Turska prijeti blokadom.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je rekao da ne želi da se "ponovi ista pogreška kao u slučaju primanja Grčke", s kojom Turska graniči i s kojom ima povijesno teške veze.

Usto je optužio dvije nordijske zemlje da pružaju "utočište teroristima PKK-a" koji Ankara, ali i Europska unija i Sjedinjene Države, smatraju terorističkom organizacijom.

Neki analitičari misle da Turska možda želi iskoristiti taktičku prednost kako bi dobila protuuslugu od članica Saveza.

Ankara želi nabaviti američke borbene zrakoplove F-16 i rezervne dijelove potrebne za održavanje i za modernizaciju F-16 koje već posjeduje.

Zemlja je bila naručila i platila 1,4 milijarde dolara za tzv. nevidljive borbene zrakoplove F-35 koje sve dosad nije preuzela.

SAD je 2019. odustao od prodaje pošto je Turska kupila ruski proturaketni sustav S-400 koji je ocijenio prijetnjom za F-35.

Ne spominjući izravno tu vojnu opremu, Cavusoglu je u Berlinu izrazio žaljenje što je "zbog naše borbe s tom terorističkom organizacijom (PKK) uvedeno ograničenje na izvoz proizvoda vojne industrije koje uvozimo od saveznika i zemalja koje žele biti članice NATO-a".