DONJECK I LUHANSK

Turčinovu referendum farsa, Putin čeka analizu

12.05.2014 u 11:52

Bionic
Reading

Obnašatelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov osudio je u ponedjeljak nedjeljni referendum o neovisnosti dviju istočnih ukrajinskih regija ocijenivši da je riječ o farsi koju je potaknula Rusija, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin odbio komentirati rezultate referenduma rekavši da prvo treba provesti analizu, prenose agencije

Turčinov je ocijenio da je referendum 'farsa' inspirirana u Rusiji kako bi se destabilizirala Ukrajina i srušilo prozapadno vodstvo u Kijevu. On je dodao da glasovanje na referendumu, koji su proruski separatisti proglasili uspješnim plebiscitom za otcjepljenje od Ukrajine, neće imati nikakvih pravnih posljedica za zemlju.

'Ove procese su inspirirali vođe Ruske Federacije i destruktivni su za ekonomije regija Donjecka i Luhanska, te predstavljaju prijetnju za živote i blagostanje građana ... usmjereni su na destabilizaciju stanja u Ukrajini, sprečavanje predsjedničkih izbora (25. svibnja) i svrgavanje ukrajinskih vlasti', rekao je Turčinov.

On se ipak zauzeo za 'nastavak dijaloga sa svima na istoku Ukrajine koji nisu okrvavili ruke i koji su spremni braniti svoje interese legitimnim sredstvima', prenosi agencija AFP.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je u ponedjeljak da ruski predsjednik planira prvo analizirati rezultate referenduma prije nego da bilo kakav komentar.

Peskov je također rekao da je vojna agresija vlade u Kijevu natjerala stanovnike Donjecka i Luhanska na referendum, a prijetnje Europske unije i SAD-a o uvođenju novih sankcija protiv Rusije ocijenio je 'glupima'.

U Bruxellesu bi se u ponedjeljak trebao održati redoviti sastanak Vijeća za vanjske poslove na kojem je glavna tema ukrajinska kriza. Nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans rekao je kako se očekuje da će EU proširiti sankcije protiv Rusije zbog njezinih postupaka u Ukrajini. 'Vjerujem da će se proširiti (sankcije)', rekao je Timmermans uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a na kojemu će sudjelovati i hrvatska ministrica Vesna Pusić.

Dan nakon referenduma u Slovjansku su nastavljeni sukobi proruskih separatista i vladinih snaga. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da su separatisti u tom gradu granatama gađali položaje ukrajinskih vojnika i televizijski toranj. U tim sukobima nije bilo žrtava, rekao je ministar, prenosi Reuters.

Ruski mediji javili su da je jedna osoba poginula u nedjelju u Krasnoarmejsku kad su naoružane osobe pucale na masu nedaleko od glasačkog mjesta na kojemu se održavao referendum. U odvojenom incidentu, mještani jednog sela u regiji Luhanska uspjeli su 'živim štitom' zaustaviti napredovanje snaga ukrajinske vlade, prenijela je ruska agencija Interfax. Zasad nije bilo moguće dobiti neovisnu potvrdu tih informacija.

Proruski separatisti iz Donjeckog bazena već su u nedjelju navečer počeli slaviti 'masovni da' na referendumu o neovisnosti te regije.

Separatisti tvrde da je odziv birača premašio 80 posto, te da je gotovo 96 posto glasovalo za neovisnost u Luhansku, a 90 posto u Donjecku, prenosi agencija dpa.

Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca bilo je pozvano da u nedjelju glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje. Separatistički čelnici najavili su da će odmah po referendumu početi osnivati institucije neovisne o Kijevu, te da će uskoro održati još jedan referendum na kojemu bi se glasovalo o priključenju Rusiji.

Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate 'navodnih referenduma' jer su 'ilegalni'.

Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenih popisa birača.

Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.