Dok u Sjedinjenim Američkim Državama pristižu prvi rezultati izbora za Kongres, a predizborne projekcije upućuju na moguć ozbiljan udarac republikancima Donalda Trumpa, na svjetskom tržištu nafte događa se nešto što bi moglo imati posljedice i za milijune europskih vozača. Cijena nafte pala je na najnižu razinu u gotovo četiri tjedna, a ulagači s posebnom pozornošću prate ne samo rasplet američkih izbora nego i mogući zaokret Washingtona prema Iranu i Rusiji.
Prema Reutersu, cijena barela nafte Brent, koja služi kao jedna od glavnih referentnih vrijednosti na svjetskom tržištu, u utorak je pala za 1,17 dolara, odnosno oko jedan posto, na 103,60 dolara. Američka nafta WTI pojeftinila je za 37 centi, na 96,09 dolara po barelu. U oba slučaja riječ je o najnižim zaključnim cijenama u gotovo mjesec dana.
Iako se pad cijena vremenski poklopio s američkim izborima, zasad nema dokaza da su ga izazvale prve izborne projekcije. Glavni razlog koji analitičari ističu jest mogućnost diplomatskog napretka u sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Trumpu prijeti gubitak kontrole nad Kongresom
Amerikanci na izborima odlučuju o svih 435 mjesta u Zastupničkom domu i 35 mjesta u Senatu. Republikanci trenutačno kontroliraju oba doma Kongresa, no demokrati se nadaju da će preuzeti barem Zastupnički dom i tako znatno ograničiti Trumpov manevarski prostor tijekom druge polovice njegova predsjedničkog mandata.
Prema predizbornim modelima koje je objavio Axios, demokrati su imali vrlo dobre izglede za osvajanje Zastupničkog doma, dok je i utrka za Senat postala znatno neizvjesnija za republikance. Ipak, prvi rezultati još nisu dovoljni za konačan zaključak o tome tko će kontrolirati Kongres.
Za svjetsko tržište nafte izborni rasplet važan je ponajprije zbog mogućih posljedica za američku vanjsku i gospodarsku politiku. Kongres odlučuje o zakonima, proračunu i nadzoru izvršne vlasti, ali predsjednik zadržava znatne ovlasti u vođenju vanjske politike.
To znači da eventualna demokratska većina ne bi automatski dovela do promjene američke politike prema Iranu, Rusiji ili globalnoj trgovini energentima. Mogla bi, međutim, otežati provedbu dijela Trumpovih gospodarskih planova i pojačati politički pritisak na administraciju.
Iran je ključan za cijenu nafte
Najveća neizvjesnost trenutačno dolazi s Bliskog istoka. Reuters izvještava da Washington i Teheran još nisu blizu sporazuma o okončanju sukoba, iako Katar intenzivira posredničke napore kako bi spriječio novu eskalaciju nakon američkih izbora.
Situaciju dodatno kompliciraju novi američki napadi na iranske ciljeve na otoku Qeshm u Hormuškom tjesnacu. Američki dužnosnici opisali su ih kao ograničenu operaciju koja ne znači nužno povratak velikim borbenim djelovanjima.
Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu. Prije aktualnog poremećaja kroz njega je prolazilo oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Zbog toga svaka vijest o mogućem smirivanju sukoba može smanjiti strah od nestašice i pritisnuti cijene prema dolje, dok novi napadi mogu izazvati suprotan učinak.
Analitičari ING-a upozoravaju da je prerano zaključiti kako je opasnost od nove eskalacije prošla.
'Unatoč pozitivnim signalima, vjerojatno je prerano smatrati da su rizici od eskalacije nestali', navode analitičari ING-a, prema Reutersu.
Istodobno ističu da bi snažni signali napretka mirovnih pregovora mogli dodatno sniziti cijene nafte.
Što bi se moglo dogoditi ako demokrati preuzmu Kongres?
Ako demokrati osvoje većinu u Zastupničkom domu, Trump bi se mogao suočiti s intenzivnijim parlamentarnim nadzorom i većim otporom pri donošenju zakona. Međutim, to samo po sebi ne znači da će cijena nafte pasti.
Na cijenu energenata znatno izravnije utječu odluke o sankcijama, izvozu, proizvodnji i vojnoj sigurnosti ključnih transportnih pravaca.
Dodatni čimbenik je rat u Ukrajini. Reuters navodi da su za 10. i 11. studenoga u Abu Dhabiju najavljeni novi pregovori predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država. Eventualni sporazum mogao bi otvoriti pitanje ublažavanja ograničenja ruskog izvoza energenata, što bi također moglo utjecati na globalnu ponudu.
No zasad je riječ o mogućim scenarijima, a ne o potvrđenim posljedicama američkih izbora.
Hoće li pojeftiniti gorivo u Hrvatskoj?
Za hrvatske vozače najvažnije je pitanje može li pad cijene sirove nafte dovesti do jeftinijeg benzina i dizela.
Niže cijene nafte mogu smanjiti troškove proizvodnje goriva, ali promjene na benzinskim postajama ne moraju biti trenutačne niti jednake postotnom padu cijene barela. Na konačnu cijenu utječu i kotacije gotovih naftnih derivata, tečaj dolara, porezi, trošarine i trgovačke marže.
Zbog toga se iz aktualnog pada Brenta još ne može pouzdano izračunati koliko bi gorivo moglo pojeftiniti u Hrvatskoj.
Rasplet američkih izbora svakako će biti važan za buduće političke odluke Washingtona, ali za kretanje cijena nafte u idućim danima presudne bi mogle biti vijesti iz Teherana, Hormuškog tjesnaca i pregovora o Ukrajini.
Svjetsko tržište tako se nalazi između dva moguća razvoja događaja - diplomatskog smirivanja koje bi moglo dodatno sniziti cijene i nove vojne eskalacije koja bi ih ponovno mogla pogurati prema gore.
